SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM Događa se i Dubrovniku, Bernarda Hajdić: Podaci su zabrinjavajući, svako peto dijete to doživi

Autor: Alena Hadžić Autori fotografija: Davor Puklavec/PIXSELL/AH
Seksualno nasilje nad djecom uvijek je bila tabu tema. Ono se ne događa 'negdje daleko', nego je tu među nama.

Razgovarali smo s voditeljicom Odjela za psihijatriju dubrovačke bolnice i stručnjakinjom za dječju i adolescentsku psihijatriju Bernardom Hajdić o zastrašujućim podacima i raširenosti seksualnog nasilja te posljedicama za žrtve.

U posljednjih deset godina na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske prijavljena su 73 slučaja nekog oblika seksualnog nasilja gdje su žrtve bile osobe mlađe od 18 godina.

73 prijavljena slučaja u 10 godina

„Pitanje je - je li to zaista stvarna brojka ili još uvijek veliki broj slučajeva zlostavljanja djece nije ni otkriven ni prijavljen. Izgleda mali broj s obzirom na podatke s kojima mi baratamo. Podaci su zabrinjavajući, a to je da svaka peta djevojčica prođe neki vidi seksualnog nasilja kao i svaki osmi do deseti dječak. Radi se o velikom broju djece, kada se to javno kaže znamo promisliti pa sigurno neko dijete i poznam,“ kazala je Hajdić.

Iz policije su nam potvrdili kako je najveći broj ovih slučajeva 'blaži oblik zlostavljanja' odnosno odnosi se na primjerice bludne radnje,  upoznavanje djece s pornografijom, dječja pornografija na računalnom sustavu i ini.

„To je visoko traumatizirajuće za dijete i sigurno povezano sa razvojem neke psihopatologije –depresija, poremećaji hranjenja, poremećaji ličnosti, događa se. Trebamo senzibilizirati javnost kako bi imala otvorene oči i uši za takve stvari. Teško je to prihvatiti odrasloj osobi kad čuje da je dijete seksualno traumatizirano, a prvi mehanizam je da se negira to. Ne smijemo 'stavljati to pod tepih'. Moramo znati prepoznati da nešto nije u redu, ipak, ne postoji siguran znak da je dijete seksualno traumatizirano,“ objašnjava Hajdić koja je kazala kako su zabrinjavajući nagli zaokreti u ponašanju poput zatvaranja u sebe, naglo seksualizirano, erotizirano ponašanje, samoozljeđivanje, depresivnost kao i fizički znakovi poput nekih promjena na spolovilu.

Članovi obitelji kao seksualni predatori

Iz Policijske uprave potvrdili su kako su najčešći počinitelji uži i širi članovi obitelji ili poznanici što je doista zastrašujuće.

„Za dijete je to posebna trauma jer to najčešće nisu nepoznate osobe, već osoba bliska djetetu, 80 posto slučajeva su to bliski i poznati ljudi, a djetetu je prirodno da se s povjerenjem odnosi prema toj osobi, a predatori to iskorištavaju,“ objasnila je Hajdić te kazala kako se u takvim slučajevima osim traume za dijete radi o obiteljskim dramama.

„Recimo, nažalost, i supružnik zna biti zlostavljač pa se tu radi i o rascjepu obitelji. Imate različitih sklopova obitelji, neki čuvaju 'obitelj' u smislu da majka štiti oca i ubjeđiva dijete da to nije istina i da ono laže,“ tvrdi Hajdić te naglašava da je važno da se roditelji pravilno postave i pomognu djetetu uz stručno osoblje.

„Dijete nikako nije krivo, a ono se muči i osjeća sram i krivnju uz tjeskobu i depresivnost. Dijete nikako ne može ni zavesti ni navesti odraslu osobu na takvo ponašanje i nikako nije odgovorno za ono što mu se dogodilo,“ jasna je Hajdić.

Što kada djeca zlostavljaju djecu?

U 73 prijavljena slučaja, u njih 12 radilo se o maloljetnim počiniteljima - potvrdili su podatak iz Policijske uprave.

"Kada dijete zlostavlja dijete – prvo pitanje je - je li i to dijete bilo zlostavljano na neki način jer se krug nastavlja, naravno, nije to u svakom slučaju tako. Zato je jako važno i kod maloljetnika prepoznati, prijaviti, reagirati, tretirati i dijete žrtvu i dijete zlostavljača – jer je i ono dijete. Svi se zgrozimo kada čujemo takve slučajeve. Ne događa se to negdje drugo, nekome drugome, to je ovdje među nama.

Koliko je osuđenih?

Zatražili smo podatke od Županijskog i Općinskog suda o osuđenicima za neki oblik seksualnog nasilja nad maloljetnicima.

Odgovorili su kako su u posljednjih deset godina na Županijskom sudu izrečene dvije pravomoćne presude.

"U jednom slučaju, iz 2009., radilo se o kaznenom djelu silovanja iz članka 188. stavka 1.i 4. KZ/97, počinitelj je bio punoljetna osoba koja nije član obitelji te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 2 godine. U drugom kaznenom predmetu, iz 2011. radilo se o kaznenom djelu spolnog odnošaja s djetetom, a počinitelj je također bio punoljetna osoba koja nije član obitelji, a izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 1 godine," odgovorili su iz Županijskog suda te dodali kako su kaznena djela protiv spolne slobode te spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, za koja je zapriječena kazna zatvora u kraćem trajanju, u nadležnosti općinskog suda, i za ta je kaznena djela podneseno najviše kaznenih prijava u navedenom razdoblju.

Ipak, iz Općinskog suda su nam odgovorili kako ne mogu davati podatke o osuđenicima vezano za visinu kazne, dob osuđenika te o srodstvu osuđenika i oštećenika.  

"Zakonska obaveza je reagirati, prijaviti. 'Stavljanje pod tepih' je najgore moguće. Treba pomoći djetetu i sankcionirati zlostavljača. Dijete treba prebroditi traumu, a ne negirati i truditi se da zaboravi jer je to nemoguće," zaključila je Hajdić.

Popularni Članci