Započeo projekt 'Luka sanjara': 'Budimo čovjeku - čovjek, ne vuk'

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: DLJI
Kulturno-umjetnički projekt „Luka sanjara“ predstavili su intendantica Dora Ruždjak Podolski, umjetnički direktor projekta Saša Božić i partneri na projektu Milan Vračar iz organizacije civilnog društva Kulturanova iz Novog Sada te Benjamin Virc iz Slovenskog narodnog gledališča Maribor, 16. prosinca u Festivalskoj palači. Uslijedilo je predavanje Romane Pozniak na temu migracija i azila u kontekstu suvremenoga društva te izlaganje voditelja Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Tvrtka Baruna.  

Romana Pozniak s Instituta za etnologiju i folkloristiku u svom je predavanju, naslovljenom „Migracije i azil u kontekstu suvremenoga društva: temeljne postavke i polazišta za razumijevanje izbjeglištva“, razjasnila temeljne pojmove iz područja prisilnih migracija u suvremenom kontekstu fokusirajući se na konceptualizaciju izbjeglištva s obzirom na društvene, kulturne, političke i pravne odrednice fenomena. Osvrnula se i na opće mehanizme u području sustava azila i neregularnih migracija koji uređuju postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite. Polazeći iz kulturnoantropološke perspektive analizirala je prakse birokratizacije, kriminalizacije i humanitarizacije te njihov utjecaj na svakodnevni život i kategorizaciju na izbjeglice, tražitelje azila, azilante, ekonomske migrante, nezakonite migrante i druge. Preispitujući djelovanje međunarodne humanitarne i sigurnosne politike, humanitarnih organizacija te državnoga i nevladinoga sektora ponuđena su teorijska polazišta za razumijevanje složenosti suvremenih migracija i izbjeglištva koristeći se primjerima iz provedenoga istraživanja s tražiteljima međunarodne zaštite, događajima iz recentne „izbjegličke krize“ te iz iskustva rada u humanitarnom sektoru. Na koncu, istaknuta su ključna mjesta za kritičko promišljanje i demistifikaciju često prisutne predodžbe u javnom i medijskom prostoru o izbjeglicama i migrantima kao o ugrozi. Uz jake znanstvene temelje, Romana Pozniak je s publikom podijelila i osobna iskustva stečena radom u Zimskom prihvatno-tranzitnom centru u Slavonskom Brodu te Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) na projektima za zaštitu djece bez pratnje i integracije mladih migranata.

Tvrtko Barun je kao voditelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi posljednje četiri i pol godine proveo „na terenu“ u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te na Kosovu, a u svom je izlaganju, naslovljenom „Migranti - ljudi razapeti između tuđih politika i vlastite čežnje za boljim sutra“, s publikom podijelio uvide u situacije u kojima se migranti nalaze te svoje viđenje političkih i svjetonazorskih izazova pred kojima smo svi zajedno - i naša društva i migranti koji u njih dolaze. Publika je saznala da, iako dojam u javnosti nije takav, broj ulazaka migranata se u odnosu na 2015. i 2016. godinu drastično smanjio, tako danas zapravo uopće ne možemo govoriti o migrantskoj krizi. Istaknuo je, kao i prethodna govornica, da politika puno utječe na klimu i atmosferu u društvima Europske unije te da je tu prisutno puno manipulacija i političkih interesa. Barun je istaknuo kako je pitanje identiteta važno kad govorimo o migrantima i izbjeglicama. Naime, postoji strah od islamizacije, da će oni koji dolaze promijeniti naš identitet, svodeći situaciju na pitanje kršćanske Europe, dok je zapravo prisutnost muslimana u Europi porasla za samo 1% od 2015. i 2016. godine pa onaj tko je zabrinut za kršćansku Europu ili katoličku Hrvatsku treba se podsjetiti te činjenice. Takva argumentacija je zapravo manipulacija krćanstvom, manipulacija vjerskim osjećajima, žica i ograda nemaju nikakve veze s kršćanstvom, naglasio je Barun. “Kod ovog pitanja, drugih i drugačijih, nemamo kao ljudi dobre volje baš puno alternative, ili ćemo drugome pristupiti kao čovjeku, dobronamjerno, ili kao vuku, kao prijetnji, očekujući da će doći do konflikta. Svatko od nas pojedinačno i kao društva moramo odlučiti kakvi želimo biti”, zaključio je Barun.  

„Luka sanjara“ („Port of Dreamers“) dvogodišnji je kulturno-umjetnički projekt sufinanciran sredstvima Europske unije iz programa Kreativna Europa – potprogram Kultura, a bavi se stogodišnjom poviješću migracija na europskom kontinentu što će služiti kao inspiracija umjetnicima. Istraživat će se iskustvo bivanja migrantom, pozitivan utjecaj migracija na razvoj pojedinih kulturno-društvenih i ekonomskih sredina te odnos među terminima (i konceptima) „građanin Europe“ i „migrant“. Provodit će se umjetničke radionice s migrantima, radionice za umjetnike, jedna izložba, dvije dramske produkcije uz razvijanje interaktivne internetske platforme. Ukupna vrijednost projekta je približno 316.000 eura, a Europska komisija sufinancira 60% tog iznosa. Financijsku potporu projektu dalo je i Ministarstvo kulture RH.

Cjeloviti zvučni zapis predstavljanja projekta i dva predavanja dostupan je na platformi Soundcloud na poveznici ovdje.

Popularni Članci