Tepšić se u svom izlaganju osvrnula na mjere i aktivnosti Grada kad su u pitanju kruzeri i loše posljedice koje izazivaju. Tako je podsjetila kako je, u razdoblju od 2010. do 2017. godine udvostručen broj dolazaka gostiju, a među velike izazove Dubrovnika ubrajaju se i visoka sezonalnost te prekomjerni turizam u povijesnoj jezgri. Podsjetila je kako je najveći promet putnika s kruzera zabilježen tijekom 2011., 2012. i 2013. godine kad je broj kruzerskih gostiju premašio brojku od milijun putnika.

Po pitanju najava za 2019. godinu, Tepšić je kazala kako se u Dubrovniku očekuje 451 ticanje i nešto više od 784 tisuće putnika što je više nego ove godine, no tvrdi kako je razlog povećan kapacitet brodova.

RASTERETIT ĆEMO PLATO PLOČA OD 5 DO 8 

Tepšić je podsjetila kako je 1999. godine prvi kruzer koji je uplovio u Dubrovnik dočekan limenom glazbom i folklorom, no kako su ove godine zabilježene brojne kritike od strane poznatih svjetskih medija poput CNN-a i Telegrapha koji preporučuju izbjegavanje Dubrovnika zbog velikih gužvi.

Kako kaže, Grad navedenim problemima nastoji stati u kraj projektom Respect the City koji nalaže kako bi upravljanje odredištem trebao biti dugoročan interes svih, a ne samo onih koji pripadaju sektoru turizma. Kazala je kako su već provedene određene 'vatrogasne mjere' koje su dale pozitivne učinke, a kako je posebno sada, dok se projekt nalazi u pripremnoj fazi, važno sve poteze temeljiti na dijalogu i suradnji svih dionika.

Po pitanju mjera za 2018. godinu, istaknula je kako se one odnose na podizanje svijesti i uključivanje svih dionika u projekt Respect the City, bolju koordinaciju i distribuciju vremena ukrcaja i iskrcaja putnika s kruzera, koordinaciju i upravljanje prometom, razvijanje alternativnih načina posjeta, planiranje intervencija za sigurnost i zaštitu, postavljanje konopa na ulazu u Grad s Pila, odluku o zaustavljanju autobusa iz smjera Crne Gore na Pločama, uklanjanje pultova s Pila i izmjene odluke o vremenu dostave i ulaska vozila u Grad.

Tepšić je najavila kako je plan gradske uprave u potpunosti osloboditi plato Ploča od svih vozila od 5 do 8 sati zbog lakšeg odvijanja dostave u Grad.

NE TREBAMO GRADITI STAKLENE TORNJEVE

Čaldarović je tijekom svog izlaganja istaknuo kako povijesna jezgra sve više postaje ugrožena naglim, masovnim i prekomjernim posjećivanjima.

„Baština se mora uzeti kao takva. Ona ima svoju neizmjernu vrijednost i bolje je da je ne mijenjamo puno i ne interveniramo; da ne zamišljamo staklene tornjeve i neke bitne promjene koje će je obogatiti. Dubrovnik je pravi biser, i u komadićima, i u cjelinama. Dubrovačka povijesna jezgra je sve više ugrožena, a najveća krivnja leži u broju kruzera. Ako recimo dođem u Dubrovnik i kasnije se vratim u Ameriku te razgovaram sa svojim prijateljem i ako mu kažem kako je bilo prekrasno, ali kako je velika gužva, on neće doći u Dubrovnik,“ izjavio je Čaldarović dodavši kako je važno postaviti pitanje dokad će takva pretrpana povijesna jezgra biti zanimljiva posjetiteljima.

Rješenje vidi u suživotu turizma i svakodnevice što bi, kako tvrdi, trebao biti cilj za oživljavanje Grada koji mora imati svoje stanovnike.

SUMPORNI OKSIDI VEĆI NEGO U SLAVONSKOM BRODU!

Pećarević je, u svom izlaganju o utjecaju kruzera na okoliš, iznijela zabrinjavajuće podatke, posebno kad je u pitanju utjecaj kruzera u Dubrovniku na zrak.

„Nisu kruzeri jedini koji ispuštaju štetne plinove, međutim svakako su glavni izvor sumpornih oksida u zraku. Brodovi koriste goriva koja su bogata sumporom te se njihovim izgaranjem oslobađaju sumporni oksidi. Na grafu je uspoređena taloženja sumpora na mjernim postajama u pet hrvatskih gradova; Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci te Slavonskom Brodu koji se često spominje u kontekstu onečišćenja i loše kvalitete zraka. No ako pogledate ovaj graf, vidjet ćete kako je puno više sumpornih oksida u Dubrovniku. Granična vrijednost je pet kilograma po hektaru, a prema podacima do 2014. godine se vidi kako su najveće vrijednosti izmjerene u Dubrovniku,“ izjavila je Pećarević dodavši kako se nagli pad vrijednosti odnosno poboljšanje situacije od 2014. godine može povezati s donošenjem nove uredbe o kvaliteti tekućih naftnih goriva u Hrvatskoj što je rezultat usklađivanja s odredbama EU.

Kako kaže, takvi rezultati kakvoće zraka se mogu dovesti u vezu s kruzerima. Kako kaže, 2013. godine su izmjerene najveće vrijednosti sumpora u zraku, a te iste godine je ujedno u Dubrovniku bilo najviše brodova na kružnim putovanjima koji su uplovili u Dubrovnik.

DUBROVNIK NEMA VENETO NEGO SAMO TURIZAM 

„Ironija je što pričamo o svemu ovome jer je Dubrovnik oduvijek živio od turizma. Pitanje je što je to što Dubrovnik drži i što je njegova glavna ekonomija. Masovni turizam nije pao s neba, on je produkt globalizacije. Često se u tom kontekstu Dubrovnik uspoređuje s Venecijom, no Venecija ima Veneto, bogatu industrijsku zonu. Mi u Duborovniku se ne možemo time pohvaliti, nemamo neku bazu ili temelj nevezano za turizam,“ izjavila je Uskoković tijekom svog predavanja dodavši kako postoje dvije paradigme koje se vezuju uz Dubrovnik, a osim kruzerske, to je i ona filmska.

„Osim zbog kruzera, Dubrovnik je poznat i zbog filma gdje dio turista misli kako su zidine zapravo tu postavljene zbog snimanja filmova,“ kazala je Uskoković.

TOKSIČNI METALI U LUCI GRUŽ, VRSTE MUTIRALE 

Carić je kruzere nazvao 'plutajućim gradovima' s obzirom na to kako postoje kruzeri kapaciteta većeg nego što Grad Hvar ima stanovnika i oni redovito uplovljavaju u Dubrovnik. Podsjetio je i na kritike koje su Dubrovniku upućene od strane UNESCO-a upravo zbog preopterećenosti povijesne jezgre tijekom ljetnih mjeseci, podsjetivši pri tom kako je Dubrovnik i došao na listu UNESCO-ove zaštićene baštine upravo zato što u njemu žive ljudi. Dodao je i kako je najčešća zabluda kako velike kruzerske kompanije posluju odgovorno, a kako to nije tako svjedoče brojne kazne i ogromni iznosi koje su Sjedinjene Američke Države uspjele naplatiti od kršenja propisa kruzerskih kompanija.

Govoreći o utjecaju na okoliš, Carić je istaknuo kako su kruzeri premazani teškim metalima, a u suradnji s Lukom Dubrovnik je dobio podatke o teškim metalima u moru u gruškom zaljevu za 2009. godinu.

„Ispada kako se samo od kruzera u Luci Gruž taloži 153 kilograma toksičnog bakra.Tri odvojena istraživanja su pokazala loše rezultate. Jedno je pokazalo kako postoje teški metali na tom području, drugo kako je kod puža volka zabilježena mutacija koji gmiže po dnu, a treće kako su dagnje na tom području također mutirale,“ izjavio je.

Rješenje vidi u promoviranju Dubrovnika kao destinacije koja bi prednost dala kruzerima koji su uveli netoksične premaze koji smanjuju potrošnju goriva i povećavaju brzinu te kako bi gradska uprava takvim kruzerima trebala dati određene olakšice i popuste.

NE ŠPORKAVAJU KRUZERI NEGO BARKE!

Koboević je u svom izlaganju o fekalnoj odvodnji kazao kako, prema podacima s kojima raspolaže, situacija po tom pitanju nije toliko tragična, barem kad su u pitanju kruzeri.

„Tko najviše šporkava more? Mi. Svi koristimo zahode, a fekalije se ispuštaju iza Petke. Koja plovila najviše šporkavaju obalno more, dakle područje gdje se kupamo, šetamo, pijemo kavu? Pričam o obalnom moru, a ne o onome što se ispušta nasred Jadrana jer to na nas nema prevelik utjecaj. Nisu to kruzeri, nego manja plovila koja se ne udaljavaju na 12 milja kako bi ispustila fekalije,“ izjavio je Koboević, predstavljajući rezultate svog istraživanja. Kako kaže, kruzeri imaju najsofisticiraniju opremu za prikupljanje i preradu fekalnih voda.


„Ne onečišćavaju kruzeri more fekalijama, nego jahte i barke,“ poručio je Koboević temeljem valjanih podataka te tako u moru kritika iznjedrio činjenice koje brodovima na kružnim putovanjima idu u korist.