O prednostima i nedostacima moderne tehnologije, izazovima koje ona nosi te općenito o pomorskom zvanju govorili su, uz moderiranje doc. dr. sc. Đorđa Obradovića s Odjela za komunikologiju, doc. dr. sc. Žarko Koboević, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, kapetan Iv Vidoš, Royal Caribbean International, Matko Barišić, član udruge Centar za podvodne sustave i tehnologije i Ana-Marija Batinović, dipl. ing., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Ana-Marija Batinović iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, gdje radi kao voditeljica Službe za pomorce i brodarce, uvodno je govorila o obrazovanju i izobrazbi pomoraca u Republici Hrvatskoj kao i svjetskim trendovima. Naime, Batinović je pojasnila kako je 37 963 pomoraca u Hrvatskoj koji imaju važeće pomorske knjižice, a broj odobrenja za ukrcavanje je 112 što se inače odnosi na strance, dok je 7 200 pomoraca u nacionalnoj plovidbi, a u međunarodnoj 15 500, od kojih je 70 posto časnički kadar. Govoreći o međunarodnim aktivnostima, Batinović je istaknula konvencije i nacrte kao i reviziju Bijele liste koja je pred postupkom izmjene.

DIGITALIZACIJA SUSTAVA 

- Novosti koje mi kao Ministarstvo pokrećemo je uvođenje elektronske svjedodžbe i digitalizaciju sustava. Inače, to će pomorcima puno toga olakšati i više neće morati ići u Lučke kapetanije predavati papire, prijavljivati se, odjavljivati već će sve moći napraviti iz kuće putem sustava E-pomorac. Također, ispiti će biti računalni simulacijski, pismeni i usmeni što se nije 20 godina mijenjalo - kazala je Batinić.

Pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku Žarko Koboević naznačio je kako se Sveučilište trudi ne samo predavati i istraživati nego se otvoriti na međunarodnom tržištu pomorstva i obrazovanja. Govoreći o autonomnim brodovima Koboević je istaknuo kako je riječ o ideji koja je u začetku te da 'nema straha' za klasične pomorce prema njegovoj procjeni za nekih 40 do 50 godina.

- Marine automated surface (skraćenica MASS) nisu obični brodovi koji su bez posade. Oni će biti posebno građeni, u početku s posadom, a u konačnici je cilj da se postigne takav stupanj komunikacije s brodom da on donosi svoje zaključke i odluke pa će tek tada biti bez posade. Postoje razna očekivanja, prednosti i nedostaci, spominju se i uštede, manje štetnih utjecaja na okoliš, ali treba znati da će onda biti skuplje održavanje, organizacija i logistika - kazao je pročelnik Koboević dodavši kako se procjenjuje da bi prekooceanski autonomni brod mogao zaploviti 2035. godine što obećavaju proizvođači u što je pročelnik Koboević izrazio sumnju.

- Nameću se brojna pitanja poput međunarodne pravne legislative, tko bi bio odgovoran ako dođe do havarije, održavanja opreme, osiguranja, cyber sigurnosti i ostalog. To sve inače guraju proizvođači opreme poput onih koji proizvode mobitele koji zapravo i nisu mobiteli jer najmanje što na njima radimo je razgovaramo na telefon. Mi još uvijek imamo klasične brodove koji će ploviti 30-ak godina, imamo i pomorce. Mislim da nema te baze podataka što bi jedan dobar pomorac kapetan mogao improvizirati u situaciji koja je nepredviđena. Siguran sam da će naši pomorci koje mi obrazujemo još dugo godina imati kruh i da će raditi. Ovo je izazov za novu vrstu pomoraca, neće nas istisnuti - naznačio je pročelnik Žarko Koboević te poručio okupljenim: "Drage kolege studenti, vi ste tu, mi smo tu, brodovi su tu. Dakle nema problema".

'AUTSAJDERI U POMORSTVU ZAGOVARAJU AUTONOMNE BRODOVE'

Matko Barišić koji radi u industrijskom sektoru jedne norveške kompanije kao voditelj istraživanja pojasnio je kako su autonomni brodovi prilika za tehnologiju, pomorce i pomorsko gospodarstvo.

- Moja tvrtka radi istraživanja i mi imamo samo troškove, ali budite sigurni da postoji netko komu ta istraživanja donose profit. Nismo mi ti koji guramo autonomno brodarstvo već drugi igrači, a to nisu sigurno pomorci. Postoje drugi lobij koji su autsajderi u pomorstvu, a zainteresirani su za razvoj tehnologija i njima to najviše odgovara. To su igrači poput Amazona, Google i sličnih, te banke i osiguravajuće tvrtke  - naveo je Barišić istaknuvši kako je mnogo prednosti i mana u stvaranju autonomnih brodova. 

Zanimljivo izlaganje imao je kapetan Iv Vidoš koji radi za kompaniju Royal Caribbean International. Ispričao je kako nije nikad imao namjeru poći na brod, no stjecajem životnih okolnosti počeo je navegavati devedesete godine.

- Kada sam već bio u tom poslu, moj cilj je bio da navegama kvalitetno i dobro, ali i da zaradim. Royal Caribbean International me privukao zbog ugovora i dobrih brodova. Došao sam 2001. godine i prošao težak put do pozicije zapovjednika za što mi je trebalo deset godina, ali tako je u putničkim brodovima - kazao je kapetan Vidoš dodavši kako je automatizacija puno dobroga donijela putničkim brodovima posebno po pitanju sigurnosti. Vidoš se osvrnuo na tragediju broda Bourbon Rhode te kazao kako on usprkos naredbama iz ureda kompanije nikad ne bi nastavio plovidbu ako nema dovoljno goriva.

- Radim u kompaniji koja moje odluke ne dovodi u pitanje, a sve više se susrećemo sa situacijama koje su suprotne jer se zapovjednike ispituje zašto i kako. Velika je razlika između ljudi koji sjede u uredu i onih koji su na moru jer tada se donose različite odluke - istaknuo je on.

Kapetan Vidoš ispričao anegdnotu kad je počeo ploviti. Naime, usidrili su se u Urugvaju sa starim brodom i velikom posadom, a iza njih je došao moderni brod koji je imao samo sedam članova posade.

- Izdurali su koliko su izdurali dok ih nisu opljačkali i uzeli sve što su imali uzeti. Nakon dvije godine taj isti brod je imao 17 članova posade što govori da u slučajevima velike automatizacije može doći do promašaja - ispričao je kapetan Iv Vidoš.