ISTINA O OBITELJSKIM DOMOVIMA U HRVATSKOJ Uopće ne trebaju imati zaposlene stručnjake, može ih otvoriti bilo tko

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: A.Č./Portal Oko
Dom bez dozvole za rad koji je u subotu planuo u Andraševcu i u kojem je skončalo šestero štićenika vrsta je privatnog doma, ali bitno drugačija od onog klasičnog. Radi se o obiteljskom domu, najpopularnijoj vrsti skrbi za starije i nemoćne, o kojoj većina građana zna vrlo malo ili ništa i tek ga rijetki razlikuju od onoga na što mislimo pod pojmom “privatni dom”.

Što je to obiteljski dom?

- Obiteljski dom je vrsta doma za starije osobe (može biti i za djecu, ali je takvih malo) koji može otvoriti bilo koja fizička osoba (ne treba imati registriranu firmu ili obrt) u svojoj obiteljskoj kući ako ispunjava minimalne prostorne uvjete. Radi se o doista minimalnim uvjetima - mora imati priključak na struju i telefon, jedan zahod na šest korisnika, koji može biti u sklopu kupaonice, spavaonice koje ne smiju imati više od tri kreveta i moraju imati dnevno svjetlo te grijanje, a u “razdoblju visokih temperatura osigurati optimalnu temperaturu”.

Glavni je uvjet za otvaranje obiteljskog doma da se korisnici (dakle, dom) nalaze u istoj kući u kojoj živi i vlasnik, odnosno da štićenici žive zajedno s njim u kućanstvu, piše Jutarnji list. Iznimno vlasnik može otvoriti i dodatni objekt ako “između građevina udaljenost nije veća od 50 metara i da je predstavnik obiteljskog doma osigurao skrb o korisnicima u svakoj građevini 24 sata dnevno sve dane u godini”.

Intencija je da se u obiteljskom domu o starijim osobama brine kao o starijoj osobi u vlastitoj obitelji: obiteljski dom stoga uopće ne treba imati zaposlene stručnjake ili njegovatelje (može, ali ne mora), već će o starijoj osobi prvenstveno brinuti članovi obitelji te će, po potrebi - kao i starijem članu obitelji - liječnik doći kući, ili će ga se voziti liječniku itd.

U obiteljskom domu može se skrbiti za pet do 20 starijih osoba, a dozvolu daje županija.

Koliko obitelji ima uvjete da u svojoj kući brine o 20 starijih i teško bolesnih osoba?

- Prvi je dojam da doista malo obitelji u Hrvatskoj može ispuniti uvjete, odnosno da, primjerice, ima najmanje sedam ekstra spavaonica (spavaonice ne smiju imati više od tri kreveta) i dovoljno članova da brinu o 20 starijih i bolesnih osoba. No, prema dostupnim podacima, obiteljski dom je najpopularniji oblik skrbi za starije osobe u Hrvatskoj: u Evidenciji fizičkih osoba koje pružaju socijalne usluge Ministarstva demografije nalaze se podaci o čak 676 vlasnika registriranih obiteljskih domova, od kojih je njih 494 trenutačno aktivno. I velika većina ima dozvolu upravo za skrb o 20 korisnika!

Broj obiteljskih domova uvelike nadmašuje broj državnih, županijskih i privatnih domova: prema podacima za 2018. godinu, u Hrvatskoj postoje tri državna doma, 45 županijskih i 94 privatna doma.

Kako je to moguće ?

- Prema neslužbenim informacijama, 80 posto vlasnika obiteljskih domova na neki su način, prije otvaranja obiteljskog doma, bili zaposleni u sustavu socijalne skrbi ili vezani uz njega. Kad je prije 15-ak godina uvedena mogućnost otvaranja obiteljskog doma, radilo se zapravo o nalaženju hibridnog rješenja za rastući broj starijeg stanovništva kojem je trebao smještaj, manjak ponude u priuštivim državnim i županijskim domovima te previsoke cijene u klasičnim privatnim domovima.

Obiteljski dom je neka vrsta udomiteljstva u povećanom opsegu: kako je objasnilo tadašnje resorno Ministarstvo, “ovakvim rješenjem dala bi se mogućnost sadašnjim udomiteljskim obiteljima koje u sklopu ‘udomiteljstva’ pružaju skrb za najviše 20 korisnika”.

Međutim, ova je vrsta skrbi narasla daleko iznad očekivanja, prije svega zbog slabih kontrola, minimalnih potrebnih uvjeta i samostalnog formiranja cijene.

Zašto otvoriti obiteljski, a ne klasičan dom za starije?

- Prije svega, uvjeti za klasični dom neusporedivo su rigidniji od onih propisanih za obiteljski dom, klasični dom je pravna osoba, mora zapošljavati stručno i medicinsko osoblje (što obiteljski dom ne mora), inspekcije su češće i strože... Posljedično, cijena je bitno veća nego u obiteljskim domovima.

Kakve su cijene u državnim i županijskim domovima, kakve u klasičnim privatnim, a kakve u obiteljskim domovima?

- Cijene su u obiteljskim domovima - u kojima je kvaliteta usluge, prema objektivnim procjenama, najniža - slične cijenama u županijskim i državnim domovima, u kojima je pak kvaliteta, osobito što se tiče stručnog osoblja, njege i medicinske pomoći, najviša.

Cijene u obiteljskim domovima formiraju vlasnici samostalno i naplaćuju se od korisnika izravno (ili, manjim dijelom od sustava socijalne skrbi za korisnike koji nemaju nasljednike ni primanja i koji su svoju imovinu prepustili državi u zamjenu za doživotni smještaj i skrb), a prema dostupnim podacima, kreću se od 3000 do 5000 kuna mjesečno, ovisno o samostalnosti i funkcionalnosti korisnika.

Jutarnji podsjeća, obiteljski domovi nisu dužni imati zaposlenike.

S druge strane, u klasičnim privatnim domovima prosječna je cijena oko 7000 kuna, a teško je pronaći mjesto jeftinije od 5000 kuna (za pokretne štićenike i u višekrevetnoj sobi).

Županijski (nekadašnji državni) domovi nude smještaj već od 2500 kuna mjesečno. Primjerice, smještaj u jednokrevetnoj sobi s vlastitom kupaonicom u gradskom Domu za starije Centar u centru Zagreba stoji 3300 kuna mjesečno; najskuplja je cijena u tom Domu u jednokrevetnoj sobi za potpuno nepokretnu osobu i iznosi 4730 kuna.

Zašto odabrati obiteljski, a ne državni ili županijski dom?

- Nitko ne odabire obiteljski dom ako ima ikakve šanse dobiti mjesto u državnom ili županijskom domu. No, broj kreveta u državnom i županijskom smještaju višestruko je manji od potražnje, a i sustav dobivanja mjesta u tim domovima prilično je osebujan: ne ovisi o dohodovnim mogućnostima korisnika ni o objektivnoj potrebi (zbog starosti ili bolesti), već se smještaj popunjava s liste čekanja.

U zagrebačkim domovima se prosječno na dobivanje smještaja čeka 10 godina, pa se većina osoba prijavljuje u dom s prosječno 65 godina, kad im takav smještaj uopće ne treba. Jer znaju da će na taj način za 10 godina dobiti mjesto u domu po cijeni koju će si, eventualno uz manju pomoć djece ili rođaka, moći priuštiti i od prosječne penzije.

No, oni koji se nisu prijavili u dom, a svlada ih starost ili iznenadna bolest, nemaju izbora: mogu otići u privatni dom za tisuću eura mjesečno, što si ne mogu priuštiti, ili izabrati - obiteljski dom.

U privatnim domovima ima mjesta: prema podacima Ministarstva, u županijskim domovima smješteno je 10.773 osobe, a još njih 5504 s liste čekanja (koja broji daleko više ljudi) ovog bi časa željelo ući u njih. U privatnim domovima, pak, nalazi se trenutno 5701 korisnik, a kapaciteti iznose 6623 mjesta.

Ostatak pročitajte ovdje.

Popularni Članci