Više od 200 poslova bit će prvog dana siječnja 2020. godine preusmjereno s Ureda državne uprave na županije, što bi građanima trebalo omogućiti veću dostupnost usluga poput izdavanja rodnog lista i domovnice ili otvaranja obrta, a župani, s druge strane, dobivaju još veće ovlasti i moć. Ministar uprave Ivan Malenica ovih dana obilazi županije kako bi iz prve ruke doznao teče li jedna od važnijih reformi ove Vlade prema planu, donosi Večernji list.

– Novi sustav bit će puno efikasniji nego što je bio do sada, a građani neće biti ni u čemu zakinuti nego će im sve usluge biti dostupnije – rekao je ministru osječko-baranjski župan Ivo Anušić.

Njegov požeško-slavonski kolega Alojz Tomašević kazao je da više neće biti preklapanja poslova, dok brodsko-posavski župan Danijel Marušić napominje da će nova reforma biti racionalnija i funkcionalnija za cijelu državu.

Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs ističe da će se 1. siječnja iduće godine praktički sve što je ključno za građane, dobivanje sve potrebne dokumentacije, ishođenje papira vezanih uz gospodarstvo, obrtništvo, imovinsko-pravne poslove i matičarstvo, obavljati pod jednim krovom. Razmišljaju, dodao je, i o pojačavanju kadra u općinama i gradovima, posebice kad je riječ o matičarima.

Ministar Malenica najavljuje i digitalizaciju javne uprave koja bi koristila i županijama u obavljanju tih poslova, a sve s ciljem da javna uprava bude učinkovit servis građana. U nadležnost županija zapravo se vraćaju mnogi poslovi koje su obavljale do 2001. godine, kad su uvedeni uredi. Preustrojem bi se trebao smanjiti ukupni broj službenika i trebale bi se ostvariti dodatne uštede. Prema analizi Ministarstva, mogućnost preuzimanja otpremnine moglo bi iskoristiti oko 600 od ukupno 2500 zaposlenika ureda državne uprave, što će, vele, donijeti i uštede. Novac je osiguran u državnom proračunu, oko 350 milijuna kuna, i bit će doznačen županijama.

Međimurski župan Matija Posavec uvjeren je da će prelazak tamošnjih 66 službenika Ureda proći bez problema s obzirom na mali broj zaposlenih, no pitanje je, veli, hoće li tako biti i u ostalim županijama. Od Ministarstva uprave Večenji je dobio podatke o broju zaposlenih u Uredima po županijama.

Ličko-senjska s oko 46.000 stanovnika ima 73 zaposlenih, po jednog na 629 stanovnika, dok, na primjer, u Međimurskoj i Primorsko-goranskoj na jednog službenika dolazi 1680 stanovnika. Predstojnik Ureda u Ličko-senjskoj županiji Darko Banić kaže da Ured, osim u Gospiću u kojem je sjedište županije, ima i četiri ispostave te tri matična ureda jer pokrivaju zemljopisno veće područje, a za njegova mandata protekle četiri godine broj zaposlenih nije se povećavao.

– Paušalna je ocjena je li službenika puno ili malo. Naravno da se uvijek može racionalnije poslovati – dodaje za Večernji list.

S obzirom na novi zakon o sustavu državne uprave te spajanje ureda sa županijom, pretpostavka je da će određeni broj službenika uzeti stimulativnu otpremninu i otići iz sustava. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji jedan službenik pokriva 899 stanovnika, u Karlovačkoj 977, Šibensko-kninskoj 1035, Virovitičko-podravskoj 1070, Požeško-slavonskoj 1104, Zadarskoj 1163, Splitsko-dalmatinskoj 1383... Najracionalnija je Zagrebačka županija sa 164 zaposlena na 311.000 stanovnika, što je jedan službenik na gotovo 1900 građana.

Jedan od predstojnika ureda kojemu će 1. siječnja šef postati župan kaže da će službenicima koji će prijeći pod okrilje županija morati porasti plaće jer su primanja zaposlenih u županijama veća nego u državnoj upravi, pa uštede na kraju ipak neće biti tolike kako se govori.

– U državnom proračunu predviđen je novac za reformu, no može se, kao u slučaju izdavanja građevinskih dozvola prije nekoliko godina, dogoditi da na kraju teret padne na županije koje će tada početi dijeliti otkaze. Ljudi se boje – veli. Naravno da župani, dodaje, pozdravljaju reformu jer preuzimanjem 200 novih poslova raste njihova politička moć...