Budući da je, prema službenim podacima, u listopadu ove godine dječji doplatak primala 151.416 obitelji, bilo bi to povećanje od čak 66 posto, što znači da bi u Hrvatskoj dječji doplatak primalo oko 250.000 obitelji s djecom.


Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je tijekom 2016. godine živjelo oko 500.000 kućanstva s djecom, iz čega proizlazi da će, ostvare li se ministričine najave, dječji doplatak primati svaka druga obitelj s djecom.

Detalji prijedloga s preciznim izračunima danas će, kako kažu u Ministarstvu, biti predstavljeni Vladinu Vijeću za demografsku revitalizaciju, tijelu sastavljenom od desetak ministara kojem je na čelu premijer Andrej Plenković.

- Podizanjem cenzusa za dječji doplatak dobit ćemo veći sveobuhvat naših mladih obitelji, pretpostavljamo za oko 100.000, čija će djeca dobiti doplatak. Na taj način te će obitelji dobiti i mogućnost da za treće i četvrto dijete dobiju pronatalitetni dodatak - najavila je ministrica Murganić.

Mogao bi to biti prvi korak prema uvođenju univerzalne dječje naknade, koju je, među ostalim mjerama, još početkom godine najavio državni tajnik za demografiju dr. Marin Strmota.

Kako piše Jutarnji, on je tom prilikom iznio Vladin plan da najkasnije 2019. godine sasvim izmijeni sustav materijalnih olakšica za roditelje na način da se ukinu porezne olakšice zaposlenih roditelja i redefinira dječji doplatak kako bi sva djeca - bez ikakvih uvjeta i postavljenih cenzusa - dobivala isti iznos naknade od države.

Na taj bi način država svako dijete vrednovala isto, što sada nije slučaj: djecu čiji roditelji imaju visoka primanja država trenutačno sufinancira mnogo više nego djecu zaposlenih roditelja s niskim plaćama.

Naime, porezne olakšice funkcioniraju tako da zaposleni roditelj, ovisno o broju djece, ne mora plaćati porez do određenog zarađenog iznosa, a što mu je plaća veća, iznos neplaćenog poreza, odnosno povećanje neto plaće, mu raste.

Tako roditelji troje djece ne moraju plaćati porez na zarađenih osam tisuća kuna. Međutim, roditelji s niskim plaćama, od, primjerice tri tisuće kuna, od toga nemaju nikakve koristi jer ne zarade ni blizu dovoljno da bi im olakšica išta značila i povećala prihode u odnosu na kolegu bez djece.

Stoga je planirano da se te olakšice ukinu, da se dugoročno ukine i dječji doplatak te da se sav taj novac - a riječ je ukupno o oko 3,35 milijardi kuna - podijeli na svu djecu jednako, a iznos bi progresivno rastao s brojem djece.

Na taj bi način roditelji s višim primanjima imali nešto manju dotaciju države nego dosad putem poreznih olakšica, ali bi oni s nižim primanjima imali znatno veću pomoć (sad nemaju gotovo nikakvu: zarađuju premalo da bi osjetili porezne olakšice, a previše da bi dobili dječji doplatak).

Više pročitajte OVDJE.