Jadranski riblji fond dramatično se smanjuje

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: © lucato - Fotolia.com
Riblji fond u Mediteranu dramatično se smanjuje; zagađenje, klimatske promjene i prekomjerni izlov prijete njegovoj bioraznolikosti, objavio je početkom travnja zajednički istraživački centar Europske unije, upozoravajući da se više od 90 posto ribljeg fonda prekomjerno iskorištava, dovodeći neke vrste na granicu izumiranja, te da je u posljednjih pola stoljeća nestalo 34 posto riblje populacije i 41 posto morskih sisavaca.

Od tih se informacija, međutim, drastično razlikuje ono što se proteklih dana i tjedana moglo čuti po lokalnim peškarijama: ribe u Jadranu nikad više! Posebno komarče!

- Nažalost, takve izjave daleko su od stvarnosti, kaže prof. dr. sc. Sanja Matić-Skoko, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. A ni s komarčom nije kako se čini.

S druge strane, dodaje prof. dr. Matić-Skoko, klimatske promjene djeluju na mnogo široj skali koja ima potencijal promijeniti distribuciju ribljih vrsta, njihovu gustoću, a samim time i strukturu ribljih zajednica.

- To najbolje vidimo na pojavi u zadnjih dvadesetak godina gotovo 50 novih vrsta riba u Jadranu koje inače nastanjuju mora toplija od našeg. Iako brojni čovjekovi utjecaji mogu biti odgovorni za promjene u zajednicama riba, većina stručnjaka smatra da loše upravljanje ribarstvom može proizvesti najdalekosežnije izravne i neizravne posljedice - smanjenje obilja, promjene u veličini i sastavu vrsta, promjene u hranidbenom lancu…

druge strane, u populaciji nedostaju stare velike jedinke, a u ribarstvenoj znanosti takva je situacija alarm za dodatni oprez zbog mogućeg kaskadnog učinka u idućim godinama: tako veliko obilje mladih riba treba, naime, neizmjerno puno energije, odnosno hrane, plijena koji u takvoj situaciji lako može doživjeti kolaps, što će se onda povratno odraziti kroz gladovanje komarče u sljedećoj godini.

- Dodatno, prelovljavanje će dovesti do daljnje neravnoteže - još više će nedostajati starijeg dijela populacije koja je kostur stabilnosti i koja daje najveći i najkvalietniji reproduktivni potencijal. Kod riba koje su dvospolci, kao komarča, to znači da će u populaciji nedostajati onog drugog spola koji se razvija nakon treće godine starosti, a to su u slučaju komarče ženke, s obzirom da se ona prvo razvija kao mužjak.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

Popularni Članci