Jadranski riblji fond dramatično se smanjuje
Od tih se informacija, međutim, drastično razlikuje ono što se proteklih dana i tjedana moglo čuti po lokalnim peškarijama: ribe u Jadranu nikad više! Posebno komarče!
- Nažalost, takve izjave daleko su od stvarnosti, kaže prof. dr. sc. Sanja Matić-Skoko, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. A ni s komarčom nije kako se čini.
S druge strane, dodaje prof. dr. Matić-Skoko, klimatske promjene djeluju na mnogo široj skali koja ima potencijal promijeniti distribuciju ribljih vrsta, njihovu gustoću, a samim time i strukturu ribljih zajednica.
- To najbolje vidimo na pojavi u zadnjih dvadesetak godina gotovo 50 novih vrsta riba u Jadranu koje inače nastanjuju mora toplija od našeg. Iako brojni čovjekovi utjecaji mogu biti odgovorni za promjene u zajednicama riba, većina stručnjaka smatra da loše upravljanje ribarstvom može proizvesti najdalekosežnije izravne i neizravne posljedice - smanjenje obilja, promjene u veličini i sastavu vrsta, promjene u hranidbenom lancu…
druge strane, u populaciji nedostaju stare velike jedinke, a u ribarstvenoj znanosti takva je situacija alarm za dodatni oprez zbog mogućeg kaskadnog učinka u idućim godinama: tako veliko obilje mladih riba treba, naime, neizmjerno puno energije, odnosno hrane, plijena koji u takvoj situaciji lako može doživjeti kolaps, što će se onda povratno odraziti kroz gladovanje komarče u sljedećoj godini.
- Dodatno, prelovljavanje će dovesti do daljnje neravnoteže - još više će nedostajati starijeg dijela populacije koja je kostur stabilnosti i koja daje najveći i najkvalietniji reproduktivni potencijal. Kod riba koje su dvospolci, kao komarča, to znači da će u populaciji nedostajati onog drugog spola koji se razvija nakon treće godine starosti, a to su u slučaju komarče ženke, s obzirom da se ona prvo razvija kao mužjak.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.