KAKO SE ŽIVI U HRVATSKIM GRADOVIMA Sjever bolji od juga, Dubrovnik u top 10

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Olja Ljubišić
Varaždin, barokni grad na sjeveru zemlje s malo manje od 47.000 stanovnika, najugodniji je grad za život u Hrvatskoj. Pokazala je to analiza 40 različitih kriterija, prema kojima su ocjenjivani svi hrvatski gradovi (njih 128), a kojima smo, temeljem dostupnih podataka, nastojali utvrditi ukupnu kvalitetu života koju uživaju tamošnji stanovnici - od zaposlenosti i zarade, preko dostupnosti zdravstvene zaštite, uvjeta u obrazovanju, mogućnosti studiranja, kulturne ponude i turizma, do sigurnosti od kriminala, održivosti gradskih proračuna i poduzetničke klime.

I ova je analiza pokazala da sjever zemlje i dalje stoji bitno bolje od juga te da se ukupne razlike ne smanjuju: među 10 najbolje plasiranih gradova, samo je jedan - Dubrovnik - s juga. Na drugom je mjestu plasiran grad Zagreb, glavni grad s nizom najboljih pokazatelja. Uz Varaždin, među prvih 10 je i Čakovec, te čak četiri istarska grada - Buzet, Poreč, Rovinj i Pula. Preostala dva su iz Primorsko-goranske županije - Rijeka i Bakar.

Razlike u udjelu zaposlenih među gradovima goleme su - u Varaždinu je, primjerice, zaposlen 14 puta veći udio stanovnika nego u Pleternici. U pet hrvatskih gradova zaposleno je manje od 10 posto ukupnog stanovništva, a u gotovo polovici gradova (njih 63) zaposlenih je manje od 20 posto. U Zagrebu je zaposlenih 39,7 posto (5. mjesto), u Rijeci 34 posto (14. mjesto), Osijeku 33,4 posto (15. mjesto), u Splitu 30,7 posto (24. mjesto).

Slična je situacija i s nezaposlenošću: prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u siječnju ove godine najnižu nezaposlenost od 1,4 posto ukupnog stanovništva imale su Varaždinske Toplice, što je udio gotovo 10 puta manji od udjela nezaposlenih u Imotskom. Dobra je vijest da je nezaposlenost u posljednje četiri godine pala u tri četvrtine hrvatskih gradova - rast nezaposlenih zabilježen je u njih 29. U čak 10 gradova nezaposlenost je u promatranom razdoblju smanjena za više od 50 posto (na čelu najboljih je grad Zlatar, u kojem je u četiri godine nezaposlenost smanjena za 58 posto).

Sljedeći kriterij na ljestvici značajnosti bio je visina prosječnih plaća i mirovina te udio primatelja socijalne pomoći. Očekivano, najviše plaće zabilježene su u Zagrebu i njegovoj okolici - Zagreb je na prvome mjestu, a slijede Samobor, Sveti Ivan Zelina, Zaprešić i Velika Gorica, piše Jutarnji.

Radi se o podacima Porezne uprave, koja bilježi primanja svih koji su zaradili novac i na njega platili porez. Posljednji dostupni podaci odnose se na 2014. godinu. Iako su se iznosi prosječnih primanja sigurno promijenili, odnosno povećali, za očekivati je da su odnosi između visina plaće među gradovima u bitnome ostali slični. Podaci pokazuju da je zagrebačka plaća 40 i više posto veća od prosječnih plaća stanovnika posljednjih pet gradova na rang-ljestvici - Benkovca, Garešnice, Slatine, Pleternice i Iloka.

Subvencije građanima iz gradskih proračuna prosječno su 2015. godine činile 6,8 posto ukupnih rashoda. Na prvom je mjestu Osijek, sa 14,1 posto ukupnih rashoda, dok 22 grada na subvencije nisu potrošila ni kune iz proračuna. Osim subvencija, izdvajanja iz gradskih proračuna za obrazovanje, kulturu i socijalnu zaštitu odabrani su kao ključni pokazatelji smjera kretanja pojedinih gradova te podizanja kvalitete života njihovih stanovnika. Rekorder po izdvajanju za obrazovanje među hrvatskim gradovima je Velika Gorica, koja je 2015. godine za obrazovanje izdvojila 1855 kuna po stanovniku. Izdvajanja veća od 1500 kuna po stanovniku imali su i Zagreb, Cres, Pazin i Umag. Na drugom kraju ljestvice Kutjevo, Pleternica, Rab i Belišće, prema podacima Ministarstva financija, za obrazovanje izdvojili su manje od 100 kuna po stanovniku.

Razlike u izdvajanjima za kulturu još su veće. Najviše - 2313 kuna po stanovniku - izdvojio je Hvar. To je točno 37,5 puta više po stanovniku od izdvajanja Svete Nedelje. Među prvih deset gradova po izdvajanju za kulturu samo je jedan kontinentalni grad - Varaždin. Za socijalnu zaštitu najviše je izdvojio Stari Grad, a slijede Zagreb i Dubrovnik.

Najveći broj poduzetnika s obzirom na broj stanovnika, prema podacima Financijske agencije, u Hrvatskoj imaju tri istarska grada: Novigrad i Poreč (po 77 poduzetnika na 1000 stanovnika) te Umag (70 poduzetnika na 1000 stanovnika). Najveću dobit po poduzetniku ostvarili su pak poduzetnici grada Rovinja, grada koji se u gotovo svim izborima nalazi na ili pri vrhu, prije svega zahvaljujući ogromnom broju ostvarenih turističkih noćenja, po kojima je gotovo izjednačen s Dubrovnikom. U 15 gradova broj poduzetnika na 1000 stanovnika manji je od 10.

Ovo je deset gradova gdje se najugodnije živi:

1. VARAŽDIN

- zaposleno 53,4% ukupnog stanovništva - 1. mjesto

- prosječna primanja radnika 9. najviša u hrvatskim gradovima

- ostvaruje 50.000 turističkih noćenja, što je porast od 20% u zadnje dvije godine

- 76 posto mladih u dobi od 20 do 25 godina su studenti - 6. mjesto

- udio nezaposlenih u ukupnom stanovništvu: 2,8% - 9. mjesto

- za kulturu izdvaja 1426 kuna po stanovniku godišnje - 8. mjesto

- 36 poduzetnika na 1000 stanovnika

2. ZAGREB

- u pravnim osobama zaposleno je 39,7 % ukupnog stanovništva - 5. mjesto

- prosječne plaće i mirovine najviše su među hrvatskim gradovima

- 4. mjesto po broju ostvarenih turističkih noćenja - više od 2 milijuna, 62% više nego 2012.

- udio državne pomoći čini 1,5% ukupnih prihoda i primitaka

- subvencije čine 10% proračunskih rashoda - 2. mjesto

- izdvajanja za obrazovanje i socijalnu zaštitu -

- subvencije čine 10 posto proračunskih rashoda - 2. mjesto

-  izdvajanja za obrazovanje i socijalnu zaštitu - 2. mjesto

3. BUZET

- zaposleno 47% ukupnog stanovništva - 4. mjesto

- nezaposleno 2,2% ukupnog stanovništva - 4. mjesto

- u posljednje četiri godine broj nezaposlenih pao za 40%

- prosječna primanja građana 7. najviša među hrvatskim gradovima

- socijalnu pomoć prima tek 0,2 posto stanovnika - 1. mjesto

- 40 poduzetnika na 1000 stanovnika - 10. mjesto

4. POREČ

- gotovo 3 milijuna ostvarenih turističkih noćenja - 3. mjesto

- 76,6 poduzetnika na 1000 stanovnika - 2. mjesto

- nema prirez

- među prvih 10 po izdvajanjima za kulturu, obrazovanje i socijalnu zaštitu

5. ROVINJ

-  ostvario više od 3,33 milijuna noćenja - 2. mjesto

- prihod poduzetnika po zaposleniku najveći u Hrvatskoj

- udio državnih pomoći u proračunu iznosi 1,1 %  - 4. mjesto

6. RIJEKA

-  zaposleno 34% ukupnog stanovništva

- prosječna mirovina 2. najviša među hrvatskim gradovima

- prosječna primanja zaposlenih - 10. mjesto

- 33 poduzetnika na 1000 stanovnika

- udio državne pomoći u proračunu iznosi 3%

- po izdvajanju za kulturu na 10. mjestu

- dobit poduzetnika povećala se u pet godina za 480%

7. DUBROVNIK

- ostvario 3,37 milijuna noćenja - 1. mjesto

- 7. mjesto po udjelu zaposlenog stanovništva

- na 3. mjestu po izdvajanju za kulturu i socijalnu zaštitu

 

8. PULA

- 9. najveći broj ostvarenih noćenja turista među gradovima

- 45 poduzetnika na 1000 stanovnika

- 5. mjesto po udjelu subvencija građanima u rashodima gradskog proračuna

9. ČAKOVEC

- 2. najviša zaposlenost u državi - radi 53 % ukupnog stanovništva

- najveći udio studenata među mladim stanovništvom

- veći broj rođenih od umrlih - pozitivni vitalni indeks

10. BAKAR

- 3. najveći suficit gradskog proračuna - prihodi su 25% veći od rashoda

- udio državne pomoći čini tek 1,7% ukupnih prihoda

- nema prirez

Cijelu listu pogledajte OVDJE.

Popularni Članci