Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain kratko nam je prokomentirao kako je vrijeme u svibnju utjecalo na turističke brojke te hoće li se odraziti i na sezonu.

"Ružno vrijeme u svibnju je utjecalo na booking jer bismo ostvarili veći plus, ovako smo gledajući od siječnja do sad imali porast u dolascima od 4 posto i u noćenjima jedan posto u odnosu na 2018., a da nije ovako loše vrijeme u svibnju, sigurno bismo imali veći porast. Dosta ovih ljudi koji dolaze za vikend na more, sad nisu došli upravo zbog vremena. No to ne bi trebalo utjecati na sezonu, odnosno na brojke za srpanj i kolovoz", rekao je za Index Tomislav Fain.

Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, za Index je rekao da loše vrijeme u svibnju sigurno neće pozitivno utjecati na turističku predsezonu, ali da to ne mora značiti ni da će imati negativan utjecaj.

"Sve ovisi o tome koliko su se destinacije dobro spremile za nadolazeću sezonu, koliko su diversificirale svoj turistički proizvod, odnosno koliko su obogatile ponudu dodatnih turističkih proizvoda i usluga. Loše vremenske prilike mogu biti dobar test kvalitete destinacijskog menadžmenta jer bi destinacije koje žele biti konkurentne na turističkom tržištu, trebale biti u mogućnosti turistima ponuditi sadržajan i smislen boravak i u slučaju lošeg vremena, kada nije moguće uživanje u moru i suncu",  rekao je Krešić za Index.

"S obzirom na to da sve ozbiljnije destinacije na Jadranu već godinama rade na razvoju novih i unaprjeđenju kvalitete postojećih turističkih proizvoda, ne očekujem da će loši vremenski uvjeti u svibnju imati značajan utjecaj na turističku sezonu", ustvrdio je Krešić.

Kolika je ovisnost hrvatske ekonomije o turizmu, može se vidjeti iz satelitskog računa turizma koji je u siječnju objavio Državni zavod za statistiku, a temelji se na podacima za 2016. godinu.

(Satelitski račun turizma pruža detaljan statistički pregled ekonomskog doprinosa turističkog sektora, proizveden u sklopu Sustava nacionalnih računa, u skladu s definicijama iz Uredbe (EU) br. 549/2013 o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa.)

Prema tim podacima, izravni BDP od turizma 2016. godine iznosio je 40,04 milijarde kuna te je njegov udio u ukupnom BDP-u 11,4 posto.

Izravna bruto dodana vrijednost turizma iznosila je 31,7 milijardi kuna, što je 10,9% ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV).

Vrijednost turističke potrošnje u 2016. iznosila je 78,6 milijardi kuna. Od tog iznosa je potrošnja stranih turista iznosila 66,4 milijarde kuna, potrošnja domaćih turista 10,5 milijardi kuna, dok su ostale sastavnice turističke potrošnje iznosile 1,7 milijardi kuna, piše Index.hr.

U usporedbi s drugim zemljama, vidljivo je da turizam u hrvatskoj ekonomiji ima daleko veći značaj, čak i u odnosu na naglašeno turističke zemlje poput Španjolske, Portugala ili Italije.

Tako, primjerice, doprinos turizma BDV-u u Italiji iznosi 6 posto, u Španjolskoj 6,6 posto, a u Portugalu 6,7 posto.

Osim o značaju turizma, te brojke govore i o slabosti ostatka hrvatske ekonomije jer, primjerice, hrvatski BDV od turizma iznosi 4,2 milijarde eura, a austrijski 18,7 milijardi eura. Istovremeno je to u Hrvatskoj 10,9 posto BDV-a, a u Austriji samo 3,3 posto.

Iako prema riječima stručnjaka loše vrijeme ne bi trebalo značajnije utjecati na špicu turističke sezone, Hrvatska očito još uvijek ima problema s kvalitetom turističke ponude. Uz to, kako pokazuju brojke, utjecaj turizma na ekonomiju je prevelik, što je prvenstveno rezultat slabosti ostalih gospodarskih resora.