Darija Kordića dočekali don Miljenko Babaić, biskup Vlado Košić, Ljubo Ćesić Rojs, Ivić Pašalić....

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Željko Lukunic/Pixsell
Nakon odslužene dvije trećine kazne od 25 godina zbog ratnih zločina, bivši predsjednik HR Herceg Bosne Dario Kordić danas je izašao na slobodu i vratio se u Zagreb. Na Plesu su ga dočekali brojni istomišljenici, prijatelji i poznanici, s kojima se pozdravio uz zvukove Thompsonovih pjesama.

Policija uhitila samo aktivista

Kako doznaje Index jedna od aktivistica nezadovoljna slavljem oko dolaska Kordića podigla je transparent na kojem je pisalo "116" što zapravo predstavlja broj žrtava u Ahmićima. Nepoznati aktivist uzvikivao je prema Kordiću i njegovim slavljenicima "Sotono! Ubojice!".

Prema riječima svjedoka na aktivista se sjatila rulja koja ga je počela tući. Pobjegao je prema izlazu te ga je policija uhitila da bi ga na taj način spasila od linča. No, nakon incidenta jedino je taj aktivist priveden na Plesu, što je skandalozno.

Aktivisticu spasio krupan muškarac

Jedan aktivist je zadobio lakše tjelesne ozljede, a policija za sada nije sigurna ima li u svojim rukama svjedoka ili počinitelja.

"Aktivisticu koja je bila s njim, spasio je od udaraca krupan muškarac koji se nije predstavio, a rekao joj je da je ondje bio 'po istom poslu'. Kasnije, dok je čekala prijevoz sa Plesa, automobilom su je pratili muškarci sa šiltericama sa šahovnicom", rekla je jedna od svjedokinja cijelog slučaja. 

Na Plesu su Kordića dočekali, među ostalima, uz suprugu i obitelj  sisački biskup Vlado Košić, Ivić Pašalić, bračni par Šeparović, Ljubo Ćesić Rojs i don Miljenko Babaić.

Zločin protiv čovječnosti

Zbog odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u središnjoj Bosni, Kordić je 2001. nepravomoćno osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993. godine.

Kaznu mu je pravomoćno potvrdilo žalbeno vijeće ICTY-ja 2004. godine navevši da je Kordić "kao visoki regionalni političar planirao i poticao zločine počinjene u Ahmićima 16. travnja 1993. i s njima povezanim zaseocima Šantići, Pirići i Nadioci" čiji je cilj bilo "etničko čišćenje tog područja", te mu potvrdilo kaznenu odgovornost za ta djela po svim osnovama. Potvrdilo je i da se "Kordićeva uključenost u kampanju progona" odnosi i na zločine počinjene u općini Kiseljaku te na odgovornost za protupravno zatvaranje civila u zatočeničkim centrima na području Viteza i Kiseljaka.

Kaznu je izdržavao u austrijskom zatvoru Karlau kod Graza u što mu je uračunat boravak u haškom pritvoru od dobrovoljne predaje 1997. godine. Prema pravilima Haaškog suda, zatvorenik može biti pušten iz zatvora nakon što odsluži dvije trećine kazne.

NIsu nađene sve žrtve

Prema najavama u zagrebačkoj katedrali slavit će se sveta misa zahvalnica u 18 sati, a navodno je riječ o izričitoj želji Darija Kordića. 

"Kakvi su to neljudi koji slave izlazak zločinca? To su oni koji bi sutra sve ponovili. Jedan sud, pa drugi sud, potvrdili su i utvrdili genocidne namjere, svjesno učešće i organiziranje zločina. O kakvoj pravdi da govorimo?", rekao je Elvedin Kermo, predsjednik Udruženja žrtava Ahmića kod Viteza "16. april" za sarajevski dnevnik Dnevni Avaz.

Kermo naglašava da još nisu  nađene sve Kordićeve žrtve, a on ide na slobodu.

Što to slave?

"I još ga slave. Pitao bih ih što slave. To što su ubili stotine ljudi, što je dokazano da su zločinci", naglašava Kermo dodajući da bi bilo dobro da Kordić zaobilazi Ahmiće. 

"Imao je ove silne godine da barem predloži da nam njegovi potčinjeni kažu gdje su kosti naših najmilijih. Ni to nije uradio, zato nije dobrodošao u Ahmiće", rekao je Kermo za Dnevni Avaz.

Inače, Pokolj u Ahmićima bio je ratni zločin kojeg su počinili neki pripadnici 4. bojne VP HVO-a i jedinice “Jokeri” protiv muslimanskih vojnika i civila tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba 16. travnja 1993. u selu Ahmićima, u Središnjoj Bosni. Ubijeno je 116 osoba. To je bio najveći pojedinačni pokolj tijekom sukoba između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubojstva u Ahmićima bila zločin protiv čovječnosti, među ubijenim civilima bilo je više djece. I dalje se 30 žrtava strašnog zločina smatra nestalim. Najmlađa žrtva pokolja imala je tri mjeseca. Ubijena je i potom zapaljena. 

Popularni Članci