Nijemci upozorili Kineze na Hrvatsku: Dobro razmislite, obećane investicije se ne provode
Čak i novinska agencija dpa kaže: "Uglavnom se tu radi o velikim planovima prometne infrastrukture koja bi trebala olakšati transport kineske robe na zapad Europe. Kina sve više nastupa i kao isporučitelj elektrana ili kao investitor u različite industrije. EU takvu vrstu gospodarskog angažmana promatra sa sve većim nepovjerenjem: razni projekti se uglavnom financiraju kreditima kineskih državnih banaka, a uglavnom malenim i državama s malo vlastitog kapitala, koje uzimaju te kredite, prijeti opasnost da upadnu u dužničku zamku i dospiju u političku ovisnost o Pekingu", piše DW.
Jedan od najuglednijih njemačkih portala Spiegel Online, sinoć je objavio i analizu kineskih investicija u tih 16 zemalja Europe od kojih su 12 i članice Europske unije. U tekstu Vanesse Steinmetz i Marcela Paulya pod naslovom "Kineska dvojbena obećanja" navodi kako su trenutno na prvom mjestu kineske investicije u Srbiji gdje je Peking u 23 projekta uložio preko deset milijardi dolara i oni sežu od metaloprerađivačke i industrije oružja pa do projekata u infrastrukturu. Slijede Mađarska (oko 4 milijarde dolara) i Poljska (oko 3 milijarde dolara), piše RTL.
Spiegel Online navodi čak tri velika problema: prvi je "Strah od prezaduženosti zbog pretjeranih kredita" i tu odmah navodi Crnu Goru čiji je državni dug samo zbog projekta autoceste od luke Bar do Srbije skočio na 83 posto BDP-a. A to je tek prva faza projekta, odakle novac za završetak radova – to nikome nije jasno.
"Zabrinutost zbog mogućih posljedica takvog prezaduživanja s velikodušnim kreditima iz Kine nije niti nova, niti neosnovana: u Šri Lanci se tamošnja vlada za luku u sklopu novog Puta svile zadužila u tolikoj mjeri da je Kina postala zakupac luke Hambantota za sljedećih 99 godina – na veliku srdžbu stanovništva koje je zbog toga izašlo na ulice."
Kao drugi problem analiza Spiegel Online navodi "Obećane investicije se ne provode". "Raskorak između obećanih i stvarnih investicija. Ta razlika je vidljiva i iz brojki o zemljama Balkana u izvještaju minhenske Konferencije o sigurnosti 2019. Iz toga se vidi kako je prije svega Bosna i Hercegovina na kraju dobila mnogo manje novca nego što je odobreno i najavljeno kao kredit. Slično izgleda i u Sjevernoj Makedoniji."
DW navodi kako se slične situacije događaju i s kineskim obećanjem Poljskoj da će izgraditi varšavsku zračnu luku, a i u Češkoj je u više projekata kineski udio ispao manji od planiranog.
To smatraju i analitičari Spiegel Onlinea zbog trećeg problema - "Općeg nedostatka plana". Tu podsjećaju na kineski plan "Made in China 2025" gdje je cilj Pekinga u tom roku postati vodeća zemlja u robotici i umjetnoj inteligenciji.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.