To se neugodna vijest tiče otprilike 10 posto kupaca u Hrvatskoj koji nisu prešli tržišnim opskrbljivačima struje ili jesu, no ovi su u međuvremenu ugasili djelatnost i otišli s hrvatskog tržišta (220 V, T Com i drugi). 

U svakom slučaju, oni privredni subjekti koji su mjesečno za potrošnju struje izdvajali tisuću kuna mogu očekivati iznos veći od 1 200 kuna, piše Slobodna Dalmacija. 

"Riječ je o korisnicima koji su u okviru bijelog dvotarifnog modela i na niskom naponu, a to je većina onih koji se opskrbljuju u okviru zajamčene usluge. Njima cijena energije skače s 54 lipe po kilovatsatu na 75 lipa po kilovatsatu, i to u višoj tarifi te s 32 lipe na 44 lipe po kilovatsatu u nižoj. Povećanje je još značajnije za tvrtke koje su na visokom naponu, ali njih ima manje. Napominjem kako davatelj usluge, u ovom slučaju HEP, uz suglasnot ili po nalogu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) ima pravo gospodarskim subjektima mijenjati cijelu usluge četiri puta godišnje, a kućanstvima dvaput, 1. siječnja i 1. srpnja. Gospodarstvenici koji se nađu pogođeni spomenutim računima, a bit će, naravno, u roku od dva mjeseca mogu promijeniti davatelja usluge odnosno prijeći eventualno na kojewm od tržišnih opskrbljivača budući da su oni cijelo vrijeme 'cjenovno' povoljniji od HEP-a. Ako to propuste učiniti u navedenom roku, onda im za iduće razdoblje slijedi nova 'kazna' jer im opet raste cijena; u većoj tarifi na 85 lipa po kilovatsatu, a u nižoj na 50 lipa," objašnjava Nenad Kurtović, stručnjak za energetsko tarifiranje u udruzi 'Splitski potrošač'. 

Inače, obavijest o novim cijenama objavljena je u Narodnim novinama, a u obrazloženju stoji kako je promijenjena metodologija izračuna, i to u skladu s referentnom cijenom koja se obračunava na osnovu HUDEX-ove burze električne energije u Budimpešti. Na njoj, naime, posluju svi energetski subjekti prisutni na hrvatskom i regionalnom tržištu. 

Ovo je poskupljenje, prema riječima sugovornika Slobodne Dalmacije, i za kućanstva koja su ostala u HEP-ovoj univerzalnoj usluzi (HEP Elektra), a takvih je čak 90 posto u Hrvatskoj. 

"Cijena energije na HUDEX-ovoj burzi u Mađarskoj značajno je otišla gore početkom ove godine, a budući da nemamo dovoljno svojih izvora, te smo prisiljeni uvoziti energiju, realno je očekivati da će se takva situacija odraziti i na cijene struje za kućanstva. Osim toga, ni trenutačno stanje s hidrologijom ne ide nam u prilog, a ostane li i dalje tako, poskupljenje za kućanstva je sasvim izvjesno," ističe sugovornik. 

Na pitanje koliki se rast cijene u ovom segmentu može očekivati, Kurtović kaže kako je to teško precizno izračunati bez svih relevantnih pokazatelja, ali smatra kako bi to moglo biti u rapsonu od oko pet do šest posto. 

Porsjećnom dalmatinskom kućanstvu koje osim struje nema alternativnih izvora energije i, u prosjeku, troši oko 600 kuna mjesečno, računi bi trebali biti veći za 40-ak kuna.