Od 1. siječnja 2019. Hrvatska uvodi digitalno pečaćenje. Novost je to iz Općeg poreznog zakona, koji je Hrvatski sabor usvojio 21. studenog, a koju su poduzetnici, na svoje zaprepaštenje, tek sad uočili. Naime, jednako kao što danas inspektori Porezne uprave mogu zapečatiti neki kiosk, pekarnicu ili trgovinu te im tako stopirati poslovanje, za tri tjedna moći će stopirati i poslovanje web trgovina, cloud servisa, mobilnih aplikacija, web portala i svega drugog u digitalnom prostoru u Hrvatskoj, piše Poslovni.hr.

Znamo li da danas gotovo i nema usluge u prijevozu, turizmu, financijama, trgovini, marketingu te brojnim drugim industrijama, a da im usluga na neki način ne ovisi o internetu, onda je lako zaključiti da je digitalno pečaćenje prijetnja dobrom dijelu hrvatskog gospodarstva.

Neće funkcionirati s trakicom i voskom na vratima, već će Porezna uprava moći zabraniti rad poduzetničke digitalne usluge, vjerojatno, dajući naredbu svim telekomima da svojim korisnicima u Hrvatskoj onemoguće pristup do vas. Naglasili smo “vjerojatno”, jer digitalno pečaćenje je po članku 44. Općeg poreznog zakona jako široko i neprecizno definirano.

Ne čudi stoga što se u poslovnoj javnosti pojavio prijepor da li se kroz digitalno pečaćenje pokušava doskočiti trendu hrvatskih poduzetnika da tvrtke osnivaju u inozemstvu ili je to priprema napada na Amazon, Apple, Facebook, Google i Microsoft da prodaju u Hrvatskoj organiziraju preko lokalnih tvrtki a ne preko Irske. Ili su se pak lokalni političari dosjetili načinu kako spriječiti neki budući Uber da uskoči na hrvatsko tržište.
Postoji i dvojba da li je to model po kojem se želi spriječiti strane online kladionice i kockarnice da nude usluge u Hrvatskoj. No, to otvara i pitanje kako je to različito od Uberovog ulaska u Hrvatskoj koji je iz perspektive EU uobičajen, ali ne i iz perspektive hrvatskih zakona. Drugim riječima, mnogi se pitaju da li su poreznici pod bor dobili drakonske škare za odsjeći bilo kojeg EU online poduzetnika s hrvatskog tržišta.
Jedan od prvih koji su upozorili na problem s digitalnim pečaćenjem je predsjednik UBIK-a i odvjetnik Vlaho Hrdalo koji smatra da je to protuustavno rješenje, odnosno protivno čl. 49. Ustava RH koji jamči poduzetničke slobode, kao i temeljnim pravima EU.

“U zakonskim izmjenama se vrlo spretno izbjeglo navesti da je za primjenu ove mjere potrebno kršenje nekog zakona pa je rušenje nečije, primjerice, internetske stranice od strane Porezne moguće bez postojanja čak i osnovane sumnje”, kaže Hrdalo.

Dodaje da je posebno opasan način na koji su dane ovlasti poreznicima da odlučuju o tome kad primijeniti digitalno pečaćenje. Pojašnjava da je zakonodavac uvjete za primjenu ove mjere svjesno postavio alternativno: Potrebno je ili ostvarivanje poreznih pogodnosti ili nastanak nenadoknadive štete što znači da se mjera može primijeniti i kad nikakva šteta ne nastane.

Kako bi ilustrirao do koje se mjere digitalno pečaćenje može rastegnuti u primjeni navodi primjer Youtubea. Tvrdi da je to prva stranica koju će poreznici temeljem novog OPZ-a 1. siječnja moći blokirati.
“YouTube ispunjava sve uvjete. Iako je pružatelj medijskih usluga u smislu hrvatskog Zakona o elektroničkim medijima, izbjegava primjenu tog propisa i pritom ostvaruje porezne pogodnosti, jer porez plaća u Irskoj”, kaže Hrdalo.