Picula je okupio predstavnike Europske komisije, Europskog parlamenta, predstavnike ministarstava unutarnjih poslova Hrvatske, Bugarske i Rumunjske te druge stručnjake, a konferencija je oganizirana u kontekstu aktualnih rasprava u europskim institucijama o izazovima funkcioniranja Schengena, potrebi njegovog jačanja kao i proširenja.  

Europski povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos, pozvao je i danas Vijeće “da prihvati Bugarsku, Rumunjsku kao i Hrvatsku čim ispuni kriterije, u schengenski prostor jer je inkluzivniji Schengen jači Schengen”.

Zastupnik Picula naglasio je kako je pristupanje Hrvatske Schengenu, prvi hrvatski strateški cilj nakon ulaska u Europsku uniju:

“Ulaskom Hrvatske u Schengen ukinuo bi se nadzor na tzv. unutarnjim granicama odnosno granicama Hrvatske prema članicama EU - Sloveniji i Mađarskoj. Također, Europljani svake godine u Schengenskom prostoru ostvaruju oko 1,25 milijardi putovanja - to je posebno važno za Hrvatsku kao izrazito turističku zemlju jer većinu naših gostiju čine državljani EU koji će lakše, s manje kontrola i manje čekanja na granicama, moći doći u Hrvatsku.”

Zamjenik glavnog direktora Opće uprave Europske komisije za unutarnje poslove Simon Mordue najavio je povećanje proračuna s dosadašnjih 13 na 35 milijuna eura, čime će biti donesena “nova generacija upravljanja granicom”.

Potpredsjednik Odbora LIBE koji je zadužen za Schengen i predsjednik Stranke europskih socijalista Sergei Stanishev pohvalio je Hrvatsku zbog dosad odlično obavljenog posla jer je tijekom izbjegličke krize bolje reagirala od nekih članica schengenske zone. Stanishev je dodao kako je uz usku suradnju hrvatskih, bugarskih i rumunjskih europskih parlamentaraca potrebna i bolja suradnja triju vlada s ciljem ulaska u schengensku zonu.

Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora Ranko Ostojić rekao je kako trenutno stanje na granicama više nije Europska unija kakvu poznajemo i želimo. Naglasio je da je u EU prevladala sebičnost, umjesto solidarnosti, a da migrante neće zaustaviti ni žice ni zidovi.

U drugom panelu konferencije, potpredsjednik Europskog parlamenta Ioan Mircea Pascu istaknuo je kako je Schengen stvoren da bi osigurao funkcioniranje jedinstvenog tržišta i da na terorizam treba odgovoriti borbom protiv radikalizacije, a ne ukidanjem Schengena.

Posebni savjetnik ministra unutarnjih poslova RH Filip Dragović izjavio je ako se “sruši Schengen, dovest će se u pitanje sva druga njegova postignuća, posebno u sigurnosnom sustavu. Nisam za vojsku na granicama, što je danas postao trend”.

Ovo je druga konferencija posvećena europskoj sigurnosti, nakon lanjske o Europskoj obrambenoj uniji, koju je organizirao zastupnik Picula.

“Lani smo usvajanjem Dubrovačkih zaljučaka poslali poruku da razumijemo zabrinutost građana jer je sigurnost postala prioritetno pitanje. U ovogodišnjim Zaključcima konferencije naglašavamo da Schengen ne smije trpjeti zbog nedostatka pronalaska zajedničkog pristupa rješavanju sigurnosnih i migrantskih pitanja. Budućnost Europske unije ovisi o nadograđenom, djelotvornom i proširenom Schengenu”, zaključio je zastupnik Tonino Picula.