Jedan od modela je, kažu nam upućeni, da se stvori holding hrvatskih zračnih luka i CA. Drugo rješenje je da mirovinski fondovi preuzmu i CA i zračne luke, a treće da mirovinci uz hrvatsku aviokompaniju preuzmu i ACI, piše Večernji. Pritom bi u holding ušle sve zračne luke koje su u većinskom državnom vlasništvu - Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek, osim zagrebačkog aerodroma koji je pod koncesijom. Tih šest zračnih luka je uključeno i u model s mirovincima. U njima država ima udjele od po 55%, a ostalo drže županije i JLS-ovi.

CA je gubitaš koji je lani bio u minusu 82,9 milijuna kuna dok sve zračne luke, osim osječke, posluju s dobiti. Ukupna dobit tih pet za 2018. iznosi 213,1 milijuna kuna, a gubitak ZL Osijek je bio 266.900 kuna. Naši sugovornici kažu da bi se s tim holdingom spojile kompanije koje se inače međusobno “hrane” jer CA čini dobar dio prometa tih aerodroma. No spajanje luka i CA, kažu, bilo bi i političko pitanje jer se u nekim gradovima protive toj ideji. Dobit zračnih luka je mamac i za mirovince da uz gubitašku nacionalnu aviokompaniju zauzvrat preuzmu i te “zlatne koke”.

Mirovincima bi se zbog istog razloga uz CA mogla ponudi i druga “zlatna koka”- ACI. U vlasništvu RH je nešto više od 78 posto temeljnog kapitala, a lani je ostvarila 30,9 mil. kuna dobiti. Iako je kod angažmana konzultanata fokus bio na drugim aviokompanijama koje bi preuzele CA, naši sugovornici kažu da za to ne postoji neki interes. Mirovinski fondovi zainteresirani su za ulaganje u zračne luke i ACI i to ne skrivaju. Kažu da im ideja o preuzimanju CA i dokapitalizacija tvrtke ako je ‘u paketu’ s ACI-jem i nekoliko zračnih luka djeluje privlačno. Najbolji model po njima bilo bi preuzimanje cijelog paketa, ali napominju da je domaći avio prijevoznik ‘rupa bez dna’, čiji je opstanak nemoguć bez dubinskog restrukturiranja kompanije.