Strah koji je obuzeo Europu živ je i danas. Ima i zašto biti, spomenici katastrofi, postupno dekominisionirana centrala i napušteni grad Pripjat uporni su u svojem postojanju. Oni odbijaju nestati, no i opasnost od radijacije i dalje je prisutna. Zona je isključivosti još proglašena nenastanjivom i bit će još dugo vremena. 

Zdenko Franić, znanstveni savjetnik u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, Jedinici za zaštitu od zračenja, veliki je autoritet kada se radi o Černobilu kao i o istraživanjima utjecaja radijacije.

"Od velikih znanstvenih projekata izdvojio bih veliko radio-ekološko krstarenje Jadranom 2007. kada smo u uzorcima sedimenta uzetima iz Južnojadranske kotline ispred Dubrovnika s dubine od tisuću metara, više od 20 godina nakon Černobila, pronašli tragove radionuklida cezija koji su se nataložili na morskom dnu. A pronašli smo i tragove atmosferskih nuklearnih eksplozija iz 60-ih godina," kazao je Franić za Večernji te dodao da je imao prilike posjetiti niz laboratorija i nuklearnih postrojenja, među ostalima, i nuklearnu elektranu u Černobilu gdje je grupa međunarodnih znanstvenika 1999. provela dva tjedna.

"Prošetali smo tim područjem i posjetili grad Černobil, ali i Pripjat, koji je svega tri kilometra od elektrane. Posebno je bilo dojmljivo biti na mostu s kojeg su stanovnici Pripjata gledali požar oštećenog reaktora, u sceni koja je realistično prikazana u prvoj epizodi serije. Dozimetrima smo stalno mjerili brzinu doze ionizirajućeg zračenja, a posebno na tim lokacije. Posebno je bila zanimljiva jedna prilično kontaminirana lokacija na kojoj bi godišnja doza iznosila smrtonosnih 5,5 Sv (sieverta). Ako tamo provedeš nekoliko sati ili nekoliko dana akutnih posljedica nema. Tu su lokaciju koristili za terenske vježbe i znanstvena istraživanja, ali i za pokazivanje gostujućim znanstvenicima, kakvi smo mi bili, zvali su ih iz šale „nuklearnim turistima“. Zanimljivo je da su nam dali zaštitnu odjeću koja je dosta slična onoj kakvu nose u seriji," izjavio je Franić, koji podsjeća da je 1999. to još bilo zabranjeno područje u koje nije mogao svatko.

Katastrofa u Černobilu ostala je i do danas upozorenje što se može dogoditi ako se atomskom centralom loše upravlja ili je loše projektirana. Eksplozija reaktora 4 zbog propalog testa rashladnog sustava odnijela je izravnim utjecajem 31 život, procjene koliko je ljudi pomrlo od kasnijeg utjecaja različite su, najbrojnije su one koje se kreću od oko pet tisuća.