ManpowerGroup, tvrtka iz područja ljudskih resursa, istraživanje o planovima u zapošljavanju provodi više od 55 godina, trenutno u 44 zemlje. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno po prvi puta, a u njemu je sudjelovalo 620 poslodavaca. Anketa se temelji na pitanju poslodavcima o tome kakve promjene u zaposlenosti očekuju u slijedeća tri mjeseca, u ovom slučaju do kraja lipnja 2018., u usporedbi s tromjesečjem u kojem se nalazimo.

Kako je pojasnio direktor Manpowera za Hrvatsku i Sloveniju Nebojša Biškup, 33 posto anketiranih poslodavaca izjasnilo se da će povećati broj radnika u slijedećem kvartalu, četiri posto ga kani smanjiti, 57 posto ne planira promjene, a šest posto ne zna odgovor. Sukladno tim brojkama, dolazi se do neto prognoze od 29 posto.

Primarno zbog turizma, povećanje zaposlenosti bit će najizraženije u zapadnoj i južnoj Hrvatskoj, 40 odnosno 37 posto. U središnjoj Hrvatskoj će iznositi 25 posto, a istočnoj 27 posto.

Od sektora, ponajviše zbog sezonskog utjecaja, očekivano prednjače ugostiteljstvo i turizam, gdje će porast iznositi 48 posto, slijedi građevinarstvo s 46 posto, zatim proizvodnja s 33 posto (...) dok će u javnom i društvenom sektoru skok iznositi 16 posto. 

"Po nama, ta brojka ne bi smjela biti 16 posto jer ona ne odražava stvarno stanje u gospodarstva te smatramo da bi u svakom slučaju trebala biti gotovo ili jednaka nuli", napominje Biškup za Poslovni.hr.

Kako je naglasio Biškup, prognoza koju je zabilježila Hrvatska rezultat je manjka radne snage, a riječ je od radnim mjestima koja su ispražnjena zbog odlaska radnika iz Hrvatske.

Naveo je da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjih 10 do 15 godina izgubilo oko 200 tisuća radnih mjesta, dok je u posljednjim godinama pao i broj nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, s 300 tisuća na 190 tisuća.

Postavlja se pitanje, ističe Biškup, hoće li hrvatsko gospodarstvo moći popuniti otvorena radna mjesta, čiji broj u drugom kvartalu ima potencijal premašiti 100 tisuća.

"Nažalost, neće moći popuniti ta radna mjesta. Odnosno hrvatsko gospodarstvo neće ostvariti rast BDP-a kako je planiralo iz jednostavnog razloga jer neće imati radnike kojima će nova radna mjesta i zatvoriti", naglašava.

Od Vlade očekuju da radi na mjerama fiskalne politike, to jest na rasterećenju plaća, kako bi radna mjesta kod poslodavaca učinili atraktivnijima, zatim na aktivnim mjerama zapošljavanja koje su primjenjive, a za podizanje kompetencija treba koristiti i sredstva iz EU.

Biškup kaže da će u Manpoweru nedostatak radne snage u Hrvatskoj pokušati amortizirati putem povećanja kompetencije postojeće radne snage, kao i pokušajima privlačenja radne snage iz zemalja EU, prije svega onih kulturološki sličnih, poput Poljske, iz koje i postoji velik interes za preseljenje i rad u Hrvatskoj.