Točnije, pristojba će iznositi 10 kuna za hotele, osam kuna za kampove dok bi obiteljski smještaj koji plaća paušalno pristojbu od iduće godine umjesto sadašnjih 300 kuna po krevetu plaćao 350 kuna godišnjeg paušala pristojbe.

Nautičari bi prvi put trebali dobiti mogućnost kupnje vinjeta boravišne pristojbe za tjedni ili vikend boravak na Jadranu.

Odluka do lipnja

Uredbu o visini pristojbi u 2019., kako doznaje Slobodna Dalmacija, Vlada će donijeti do kraja lipnja, kako bi se zadovoljile zakonske pretpostavke, odnosno da se donese godinu dana ranije.

Tako će pristojba biti povećana u 2019. godini i prije donošenja Zakona o turističkim zajednicama koji bi nakon 20 godina trebao redefinirati ulogu i zadaće tog sustava. Konačan oblik Zakona o turističkim zajednicama trebao bi se naći pred Saborom RH do kraja ove godine, a povećanje boravišne pristojbe svojevrsna je premosnica do njegova donošenja.

Naime, kada Vlada uskoro donese odluku o povećanju ove pristojbe za dvadesetak posto, ona će i nadalje biti među najnižima u Europi jer većina zemalja Europske unije ima višestruko veće iznose turističke takse. Kako se u Hrvatskoj razina infrastrukture, usluge i kvalitete u turizmu značajno povećala proteklih 20 godina od kada je pristojba u gotovo istom iznosu (bila je 7 kuna do ove godine), to je procijenjeno da se ona može povećati, a da se ne ugrozi konkurentnost ponude. Zato se, iako službenih informacija o tome još nema, oko iznosa pristojbi načelno slažu sve zainteresirane strukovne grupacije u turizmu.

Rasprave koje uvijek unutar sektora prethode takvim prijedlozima, najčešće kao argument protiv povećanja koriste činjenicu da se njezinim podizanjem poskupljuje boravak gostiju, no kada se zna koliko istu tu taksu naplaćuju druge turističke zemlje, vidljivo je da je Hrvatska na samom začelju među njima.

Svugdje se naplaćuje više

Tako je susjedna Slovenija od ovog proljeća turistima počela uz boravišnu naplaćivati i promidžbenu pristojbu, kojom je ta obveza gosta udvostručena. Umjesto dosadašnjih 1,265 eura po noćenju, gosti će u Sloveniji plaćati 2,5 eura, a u najskupljim destinacijama i do 3,1 euro dnevno. Od početka ove godine Grčka ima boravišnu taksu za sve goste u hotelima i privatnom smještaju i to ovisno o kategoriji od 0,50 eura do četiri eura dnevno, piše Slobodna Dalmacija.

Italija vezuje plaćanje turističke takse za zvjezdice u hotelu, pa tako gost plaća svako noćenje po jedan euro po zvjezdici hotela u Veneciji, dok je u Rimu turistička taksa 6-7 eura po noćenju. U Sorentu je dva eura po osobi dnevno, Anconi do tri eura, u Bologni do četiri eura dnevno…7

Često ovisi o regiji i zvjezdicama

Francuzi su turističku taksu vezali uz kategoriju smještaja i vrlo je različita od regije do regije, a namjena joj je promocija turizma zemlje, baš kao i kod nas. No, u Francuskoj svaki gost za to izdvaja od 0,90 do tri eura po noćenju, dok je u rezidencijalnim objektima to 4,4 eura po noćenju.

Austrijanci su visinu turističke takse odredili u postotku od cijene noćenja, pa tako gost u Salzburgu pristojbu plaća 3,2 posto cijene smještaja, baš kao i u Beču. U Njemačkoj je pristojba od 0,50 do četiri eura dnevno, dok u Berlinu ona iznosi pet posto cijene smještaja po danu, što je najčešće po 5-6 eura dnevno, ali u hotelima od 200 eura za noćenje pristojba je 10 eura dnevno.

Za četveročlanu obitelj i do 84 eura skuplje

Španjolske pokrajine različito naplaćuju pristojbu, ali je ona u velikim turističkim centrima poput Barcelone okočetiri eura po noćenju, dok su Baleari od početka svibnja ove godine do početka listopada uveli dva puta veću turističku taksu nego ranije, u nastojanju da suzbiju gužve i “overturizam”. Tako gosti Mallorce, Ibize, Menorce, Cabrera i drugih otoka u kampu plaćaju jedan euro, dva eura je pristojba za hostele i apartmane, tri eura plaćaju u najjeftinijim hotelima, a četiri eura u dobrim hotelima. Time su Baleari od prije nekoliko dana za četveročlanu obitelj samo temeljem pristojbe postali skuplji za 56 do 84 eura za tjedan dana boravka. Na Jahorini u BiH turistička taksa je 1,20 eura, odnosno više nego u Dubrovniku, Rovinju ili Splitu.

Prihod od boravišne pristojbe se u točno određenim postocima raspodjeljuju turističkim zajednicama općina, gradova i županija te HTZ-u, a radi se o oko 500 milijuna kuna godišnje, čije namjensko trošenje zakon jasno precizira, donosi Slobodna Dalmacija.