NJEMAČKI MEDIJI O GRADU 'Dubrovnik može biti model za razumno funkcioniranje turizma'; Franković poslao snažnu poruku

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović
U njemačkim medijima je Dubrovnik ove turističke sezone gotovo jednako često opjevavan zbog svoje ljepote kao i oplakivan kao primjer "mračne strane turizma".

"Kada čovjek stoji pred Mona Lisom zbijen u gomili u kojoj ga susjedi guraju laktovima, samom mu nestane smješak s lica", citirala je njemačka novinska agencija DPA predsjednika njemačkog Savezna udruga njemačkog turizma (BTW) Michaela Frenzela koji je govorio na jednoj konferenciji o turizmu početkom studenog u Berlinu. Frenzel je taj slikoviti primjer upotrijebio u korist svoje teze da bi se turistička industrija trebala intenzivnije pozabaviti problemom prevelikog broja turista na pojedinim turističkim destinacijama i prozvao ih imenom - Dubrovnik, Venecija, Rim. Njemački stručnjak za turizam pritom nije otkrio ništa novo. O problemu ovih gradova u medijskoj javnosti njemačkog govornog područja već "pjeva svaka ptica na grani". Čitave sezone su objavljivane reportaže, dokumentarci, tv-prilozi, članci o Dubrovniku koji, kao i Venecija, puca po šavovima. Euronews je u kolovozu tako objavio reportažu pod naslovom "Mračna strana turizma: Stanovnici Dubrovnika na televiziji gledaju mogu li izaći iz kuće".

Prošloga mjeseca je u diskusiji oko eventualne zabrane fijakera u centru Beča autorica komentara u austrijskom Standardu napisala:

"Primjeri poput Venecije i Dubrovnika pokazuju što se događa kada se interesi turista postave ispred potreba stanovnika: gradovi izumiru i postaju nenaseljeni zabavni parkovi. U povijesnoj jezgri Dubrovnika još jedva da tko živi, stari grad je postao kulisa kojoj se dnevno dive tisuće turista s kruzera."

Mediji na njemačkom su zabilježili i planove Grada Dubrovnika da od iduće godine ograniči broj kruzera podsjećajući da je UNESCO zaprijetio "biseru Jadrana" kako bi mu mogao oduzeti status zaštićenog kulturne baštine - a time i odgovarajuće subvencije. Badische Zeitung je informacije da je dubrovački gradonačelnik najavio kako namjerava "prepoloviti broj turista s kruzera koji posjećuju srednjovjekovni jadranski grad" objavio u članku naslovljenom "Evo zašto Dubrovnik stenje pod prevelikim brojem turista".

Ovoga četvrtka, 15. studenog, je ugledni minhenski dnevni list Süddeutsche Zeitung (SZ) pak objavio veliku reportažu pod naslovom "Sloboda za Dubrovnik", prenosi Seebiz uz podnaslov "Ljepota grada na Jadranu prijeti postati njegova propast. Sada političari i građani žele nešto poduzeti protiv toga."

Autor članka je konstatirao kako ponekad male stvari ukazuju na velike probleme. Kao na primjer činjenica da Dubrovčani više ne mogu kupovati ribu u staroj ribarnici, jer je ona zatvorena.

"Službeni razlog je manjkava higijena", stoji u članku, ali se u njemu dalje citira Marin Krstulović, 40-godišnji član građanske inicijative "Dajmo ruke" i predsjednik Gradskog kotara Grad, koji vjeruje iza toga stoji drugi razlozi, recimo, ogromni klima uređaj za susjedni restoran.

"Za ljude koji imaju biznis se radi sve, a za one koji žive u Dubrovniku više skoro uopće nema mjesta", kaže Krstulović.

U članku se dalje navode brojke koje pokazuju sve razmjere dubrovačkog problema:

"Dubrovnik je zabilježio 1,2 miljuna posjeta u protekloj godini i 4,1 milijuna noćenja. A tome treba pridodati još kruzere: do kraja sezone gradske vlasti računaju s ukupno 440 broda i 740.000 putnika."

Ukazuje se na činjenicu kako je Dubrovnik, grad od 40-ak tisuća stanovnika, postao omiljena destinacija i među mlađim turistima otkad se u njemu snima kultna televizijska serija "Game of Thrones" te da ih svake godine šest posto više dolazi u ovaj grad.

Autor je izračunao i da u starom gradu, "na površini od oko 10 nogometnih igrališta živi još samo tisuću Dubrovčana, a na svakoga od njih dolazi dvije tisuće posjetitelja", prenosi Seebiz.

"Overtourism" - to je pojam koji se koristi kada se govori o destinacijama zagušenima turizmom.

"Omiljeni ciljevi postaju nužno žrtve vlastitog uspjeha. Porast broja gostiju većinom znači smanjenje kvalitete njihovog boravka. Zato Dubrovnik može biti model: ako se ovdje nađe razumno rješenje, ono bi moglo funkcionirati i drugdje."

To razumno rješenje, objašnjava se u članku, ne znači demoniziranje turizma općenito. Jer ljudi su u gradu koji je pretrpio ratna razaranja i prirodne katastrofe, navodi se, sretni da su se turisti vratili.

"Samo na Svetog Nikolu 1991. Srbi su ispalili 600 granata na stari grad i ubili 19 ljudi. 1996. težak potres je uništio dijelove grada. Još početkom 2000-ih su tragovi rata i prirodne katastrofe bili tek površno uklonjeni.(...) Danas osam od deset ljudi u Dubrovniku živi od turizma, druge industrije nema", stoji u članku.

Ono što Dubrovniku treba, ističu sugovornici novinara SZ-a, je bolji menadžment turizma, kontrola njegove ekspanzije, kojom bi se zaštitilo lokalno stanovništvo - od stranih ulagača, pohlepnih biznismena, kapitalističkog zgrtanja novca od kojeg Dubrovčani na kraju nemaju gotovo ništa.

"Novac odlazi negdje drugdje, a problemi ostaju", kaže Krstulović, a prenosi SZ.

Problemi u obliku manjkave infrastrukture koja nije dorasla ovolikoj najezdi turista. Iz teksta u njemačkom dnevniku se saznaje kako aktualni dubrovački gradonačelnik, 36-godišnji Mato Franković, u budućnosti planira ograničiti broj turista koji se istovremeno zadržavaju u starom gradu na maksimalno pet tisuća. I ne samo to: njegov plan sadržava čitav niz konkretnih mjera poput smanjenja broja stolica, stolova i štandova na javnom prostoru, smanjenje broja kruzera i njihovu bolju koordinaciju, "usmjeravanje" turista na druge izletničke destinacije u okolici, sustav bolje kontrole parkinga turističkih autobusa kako bi se spriječili prometni čepovi u gradu.

"Moramo se odlučiti između novca i ljudi. Ja sam se odlučio za ljude", citira Frankovića SZ. Zvuči dobro, postavlja se samo pitanje hoće li ove riječi doista popratiti i odgovarajuća djela.

Ta rješenja su na tragu onoga što savjetuje i predsjednik Saveznog ureda njemačkog turizma (BTW) Michael Frenzel. Jer putovati se u budućnosti neće manje. I Njemačka godinu za godinom obara turističke rekorde. Načelno je, međutim, naglašava on, problem prevelikog broja turista na jednom mjestu iznimka, a ne pravilo. Ali iznimka koju treba što prije obuzdati, prije nego što Mona Lisa izgubi svoju draž, a Dubrovnik postane potamnjeli biser Jadrana.

Popularni Članci