Tim povodom, Blic.rs donio je popis najgorih potresa koji su zahvatili Balkan u njegovoj povijesti.

Dubrovnik (1667. godina) - 7, 4 Richtera

Činjenica je da su primorski krajevi podložniji potresima zbog rasjeda koji postoje u morima. Dubrovnik u svojoj  povijesti billježi više od tisuću potresa. Prvi potres s katastrofalnim posljedicama bio je 1520. godine. Kao najjači, dokumentiran je onaj od 6. travnja 1667. godine jačine 7,4 stupnjeva Richterove skale, kad je poginulo oko pet tisuća ljudi, što je bilo oko 80 posto stanovništva Dubrovnika.

Skoplje (1963. godine) - 6, 1 Richtera

U potresu koji se dogodio 26. srpnja 1963. stradalo je 1.070 građana, a najmanje 3.000 stanovnika bilo je povrijeđeno, od kojih su 1.200 ostali invalidi.

Porušeno je 15.800 stanova, a oštećeno 28.000. Bez krova nad glavom ostalo je 200.000 ljudi. Katastrofalni potres jačine 6,1 stupnjeva Richterove skale osjetio se na 50.000 kilometara kvadratnih.

U potresu uništeno je između 75 i 80 posto grada. Duž doline Vardara nestali su staro kazalište, Dom vojske, zgrada Narodne banke, hoteli i gostionice.

Crna Gora (1979. godina) - 7, 0 Richtera

Službeno najjači potres na teritoriju Balkana u moderno doba, čije su se posljedice sanirale skoro čitavo desetljeće kasnije. Potres se dogodio 15. travnja 1979. godine u 6:19, bio je jačine 7.0 jedinica Richtera, i izazvao je katastrofalna razaranja s intenzitetom od IX stupnjeva Merkalijeve skale na čitavom crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km.

Epicentar potresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale. U ovom zemljotresu život je izgubila 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, dok je bez krova nad glavom ostalo preko 100.000 ljudi.

Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, ali i Dubrovnik, a razoreno je 250 naselja. Uništen je veliki broj hotela, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dečije zaštite, 240 školskih objekata.

Cijeli popis pogledajte OVDJE.