Kako se i najavljivalo, Elektroprijenos Bosne i Hercegovine i Nadzorni operater sustava (NOS), institucije nadležne za upravljanje i nadzor elektroenergetskom mrežom, isključili su pogone Aluminija s naponske mreže.

Ispred tvornice okupilo se više stotina radnika te građana Mostara i okolice koji su u nevjerici čekali prve minute iza ponoći. Bili su vidno razočarani, brojni sa suzama u očima.

Ranije tijekom poslijepodneva direktor Dražen Pandža naložio je pokretanje procedura za gašenje proizvodnje. "Zadužuju se direktori i rukovoditelji da odmah rasporede radnike sukladni potrebama procedure gašenja, kako bi se pokušalo spriječiti nastajanje neotklonjive štete po zdravlje ljudi i imovinu Društva", stoji u odluci koju je popisao direktor Aluminija Dražen Pandža.

Ispražnjeni su pogoni u Ljevaonici i Anodama, dok to nije bilo moguće učiniti u pogonima Elektrolize. Zbog složenosti tehnološkog postupka gašenja elektrolitičkih ćelija u kojima se tali metal aluminija iz rude glinice, trebala su dva mjeseca i 25 milijuna eura za gašenje. Radnici iz ove tvrtke upozorili su kako će se nakon dva i pol sata metal u ćelijama potpuno smrznuti i proizvodnju više nikad neće biti moguće pokrenuti.

Romeo Biokšić, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika Aluminija, rekao je da je žalosno što im se nakon višesatnih blokada nitko od hrvatskih ministara nije obratio.

"Poslali su na nas specijalce koji su nas uz upotrebu sile sklonili s prometnice. Ali ono što je sigurno, nećemo odustati i nećemo ići kućama. Razmišljamo o tome gdje ćemo nastaviti prosvjede u gradu. Hoće li to biti pred nekom hrvatskom institucijom, vidjet ćemo", rekao je Biokšić.

Radnici Aluminija u utorak su u dva navrata blokirali najvažniju prometnicu u BiH, zbog čega su se stvorile goleme kolone vozila duge više kilometara. Blokadu je uklonila specijalna policija.

Za gašenje kompanije radnici optužuju Vladu Federacije BiH koja je većinski vlasnik, s 44 posto udjela, koliko imaju i mali dioničari radnici, dok je udio Vlade RH 12 posto.

U ponedjeljak su propali razgovori između Vlade i predstavnika švicarskog Glencorea, što je bio posljednji pokušaj za očuvanje kompanije. Švicarska kompanija tražila je nižu cijenu struje kao uvjet da Aluminij prestane gomilati gubitke koji su veći od 200 milijuna eura. Vlada FBiH, međutim, odbila je takvu mogućnost.

Aluminij je najveća kompanija u Hercegovini i zapošljavao je oko 900 radnika, imao je godišnji promet od 320 milijuna maraka, a oko 20 posto kapaciteta Luke Ploče bilo je vezano uz tu kompaniju. Osnovan je 1981. godine, a prekinuo je proizvodnju ratne 1992., da bi bio obnovljen uz pomoć hrvatske vlade 1997. godine.