Koncept svjetskog dana šuma potječe iz 1971.godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dan proljeća obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takova manifestacija može doprinijeti povećanju svijesti o važnosti i očuvanju šuma.

Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj, dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama. Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % ukupne površine RH. Od toga je 81 % šuma u državnom vlasništvu, a 19 % u privatnom.

U našoj zemlji još uvijek postoji veliki broj autohtonih šuma što nije slučaj s velikim dijelom šuma u Europi. Naime, uslijed pretjeranog uništavanja sječom i drugih razloga, mnoge drevne šume su uništene, a na njihovo mjesto, ali u puno manjem obimu, su posađene nove šume.

Na području Hrvatske još uvijek su sačuvane i prašume, prirodni šumski prostori na koji čovjek nikada nije neposredno utjecao. Njihove strukture i pomlađivanje rezultat su tako isključivo prirodnih procesa, a najviše prašuma u Hrvatskoj je sačuvano na dinarskom području.

Inače, šuma je nekad prekrivala gotovo dvije trećine kopna, ali do danas je više od polovine tog bogatstva uništeno pretjeranom sječom.