Prema Eurostat-ovim pokazateljima, prosječna stopa dojenačke smrtnosti za 28 članica Europske unije je 2016. godine iznosila 3,6 na tisuću živorođenih.

Najniža stopa dojenačke smrtnosti je zabilježena u Finskoj (1,9), a najviša stopa dojenačke smrtnosti je na Malti (7,4) zbog toga što nisu dozvoljeni prekidi trudnoće u slučaju utvrđenih velikih malformacija nespojivih sa životom, za razliku od većine drugih europskih zemalja.

Slijede Rumunjska (7) i Bugarska (6,5), a među ostalim europskim i/ili euroazijskim državama izvan EU-28 vrlo visoku smrtnost bilježe Makedonija (11,9), Azerbajdžan (10,4) i Turska (10). 

U 2017. godini je najviša stopa dojenačke smrtnosti u Ličko-senjskoj županiji (8), a najniža u Krapinsko-zagorskoj županiji (0,9). Dubrovačko-neretvanska županija ima stopu od 3,3.

Uzroci dojenačkih smrti u Hrvatskoj se ne razlikuju znatno od uzroka dojenačkih smrti u razvijenim zemljama. 

Smrti zbog perinatalnih uzroka najčešće su povezane s kratkim trajanjem trudnoće i preranim porodom zbog patologije u trudnoći, piše na stranicama Zavoda za javno zdravstvo.

Od ukupne dojenčadi umrle zbog navedenih perinatalnih uzroka najveći broj umire neposredno po rođenju, tijekom prvog dana života te bi osiguravanje intenzivnog neonatalnog liječenja u ustanovi poroda, uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu, moglo dovesti do povoljnijih ishoda, kao u većini zemalja EU-28 s niskom dojenačkom smrtnošću.

Brojne međunarodne organizacije ubrajaju dojenačku smrtnost među osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva.

Za svaku nejasnu dojenačku smrt obvezno je provođenje obdukcije, pogotovo kad se radi o iznenadnoj smrti (SIDS) ili nedovoljno definiranim uzrocima smrti.

Detaljno izvješće možete pogledati na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.