Budući da je riječ o ponovnoj javnoj raspravi koja nosi izmjene i dopune Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije navedeno je kako su stigli zahtjevi od načelnika i gradonačelnika gradova i općina zbog kojih su se stvorili uvjeti za nove važne projekte pristigle i od državnih tijela koji su utjecali na izmjene plana te se tako pristupilo izradi novoga. Iz Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije izvijestili su kako je usvojeno 215 primjedbi, djelomično je usvojeno 57 primjedbi, a 253 nisu usvojene. Neke od izmjena i dopuna su nove poslovne, proizvodne i turističke zone u Gradu Dubrovniku, smanjeni kapaciteti u Korčuli po pitanju turističke zone, u Pločama brisanje rezervata naftnih derivata, izbrisana športska zona u Metkoviću kao i luka nautičkog turizma, u Dubrovačkom primorju nove rekreacijske zone Rudine i Majkovi, nova turistička zona u Orebiću i ostalo. Spominjujući cestovni promet najviše pozornosti izazvale su izmjene i dopune u Gradu Dubrovniku po pitanju ceste na sjevernim padinama Srđa.

Tijekom javne rasprave prvi se za riječ javio Marin Pavlović iz Komolca koji je naglasio kako je riječ o pogrešci po pitanju trase brze ceste na sjevernim padinama Srđa koja bi išla kroz Rijeku dubrovačku.

- To je područje Paleoomble i sam projektant je naveo kako imamo više razina opterećenja na okoliš poput onoga na more i vodu, bioraznolikost, ekološku mrežu, krajobraz, zdravlje ljudi kao i kvalitetu zraka. Neshvatljivo nam je da se na tom području gdje su sanitarne zone, koji je u sklopu projekta Natura 2000, gradi cesta - kazao je Pavlović dodavši kako je najznačajniji podatak koji je saznao informacija o tome da će "brza cesta biti tranzitna prometnica koja neće služiti građanima". Tu će prema njegovim saznanjima, prolaziti šleperi s materijalima iz Turske, Grčke, Srbije, Albanije... 

- Neshvatljivo je da se kroz takvo područje ugroženo bukom ucrtava opcija ceste koju treba odbaciti i pronaći alternativne pravce. Predlagali smo rješenje tunelom kroz Srđ preko Brgata - naznačio je Pavlović.

Na njegovo izlaganje odgovorio je pomoćnik ravnateljice Zavoda za prostorno uređenje Stjepko Kovačić.

- Varijanta ceste na sjevernim padinama Srđa prošla je valorizaciju i procijenjena je kako najprihvatljivija te predložena za kandidiranje na EU fondove. Mi nismo najsretniji što imamo ovako osjeljiv prostor, ali ne možemo ovisiti o trasi državne ceste koja je lokalna i prolazi kroz naselje te ima niske standarde i predstavlja rizik. Što nam je raditi? Ne možemo ostati u '60-im godinama kada je magistrala bila državna cesta, tada se vozilo fićom, imali smo telefone i crnobijele televizore. Moramo tražiti nova rješenja, a to je brza cesta s kojom se moramo povezati s Hrvatskom i svijetom i napraviti bolje veze unutar Županije - kazao je Kovačić.

Ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije Marina Oreb demantirala je komentar da će cesta bit tranzitna. 

- Mi na razini Županije želimo se povezati na autocestu do Ploča. Kada se most napravi to će biti uredu, ali potrebna je cesta koja bi paralelno išla s brzom. Također, pokušavamo povezati Grad sa Zračnom lukom jer nam je problem dovesti turiste do Dubrovnika koje trebamo rasporediti. Najbolja opcija su sjeverne padine Srđa, ne tražimo najbolje rješenje već najmanje loše. Svakako, opcija je da idemo kroz drugu državu, ali ćemo onda opet tražiti most da bi se vezali - pojasnila je Oreb.

I Davor Njirić zapitao se o svrsi ceste.

- Ako ona bude služila samo za tranzit onda to pitanje treba razmotriti. Nemojmo silovati i tražiti rješenja koja su van pameti, a ovo mi se čini dvojbenim. Nisam siguran koliko je to pravi pristup zbog utjecaja na ekologiju - naglasio je Njirić.

O Prijedlogu Izmjena i dopuna prostornog plana i Strateške studije utjecaja na okoliš govorio je i Igor Legaz koje je pohvalio željeznički koridor od neretvanskog područja do iznad Osojnika, zaštitu uvale Sumartin koja je prema njegovim saznanjima trebala biti pretvorena u Luku Lapad te izostanak heliodroma na području Belvedera.

Legaz je pitao i zašto Dubrovačko-neretvanska županija nije poštovala presudu aludirajući tako na odluku Visokog upravnog suda koji je donio pravomoćnu presudu kojom se ukida odluka iz 2006. godine kojom je tadašnji povjerenik Vlade HDZ-ov Želimir Bosnić izmijenio prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije te proširio obuhvat projekta golfa na brdu Srđ sa 100 na 300 hektara.

- U čemu bi Županija povrijedila zakon ako bi područje za igralište golfa na Srđu bilo 100 hektara? Što je tu protuzakonito? - zapitao se Legaz.

- Ne možemo mijenjati odluke kako mi mislimo. Usporedili smo površine i one su unutra zone, a postupili smo po presudi i odluci Ministarstva graditeljstva. Naime, nakon što smo dobili presudu pitali smo ministarstvo da nam objasni što napraviti i oni su naveli kako sve zone koje su bile turističke se ukidaju ako nitko nije tražio proširenje ni smanjivanje. Tvrtka Razvoj golf tražila je 2010. godine da se s 310 poveća na 400 hektara što je bilo za rekreaciju jer se golf tako određuje. Bilo nam je rečeno da se to ne briše i u presudi nije bilo tako naznačeno - pojasnila je Marina Oreb.

AČ