"To je, između ostalog, bila tema današnjeg sastanka također. Intenzivno radimo na rješavanju problema. DNŽ je jedna od preostalih šest županija koje nemaju sigurnu kuću. Imamo intenzivnu suradnju kako sa Županijom, tako i sa županom Nikolom Dobroslavićem. Za vrijeme mog boravka ovdje su službe Ministarstva izašle na teren, pogledale prostor i do kraja ove godine DNŽ će imati sigurnu kuću. Naravno, ne mogu govoriti o lokaciji," najavila je ministrica dodavši kako se razgovaralo i o problematici obiteljskog centra u DNŽ. 

"U dogledno vrijeme ćemo nastojati pronaći rješenje kako bismo obiteljski centar prostorno osigurali i u dogledno ga vrijeme ojačali," izjavila je. 

Župan Dobroslavić je kazao kako su se na sastanku najviše usredotočili na socijalnu skrb, ali su se dotaknuli i pitanja sigurne kuće. 

"Sigurnu kuću ćemo imati riješenju zajedničkim naporom Ministarstva i Županije. Važno nam je da se obiteljski centri koji su sada izdvojeni iz centara za socijalnu skrb formiraju i u DNŽ i na tome radimo. Nije jednostavno radi prostornih zahtjeva, ali se nadam kako ćemo to ubrzo razrješiti," izjavio je. 

Na pitanje je li se razmišljalo o više sigurnih kuća s obzirom na geografske specifičnosti DNŽ, Dobroslavić je kazao kako takvo što nije potrebno. 

"U našoj Županiji nismo srećom imali previše takvih zahtjeva. Jedna sigurna kuća će biti sasvim dovoljna, a u slučaju potrebe, korisnicima se može pružiti ta usluga u bilo kojoj hrvatskoj županiji. Siguran sam kako ćemo pokriti sve potrebe koje se pojave kod nas, ali i negdje drugdje," kazao je. 

Premda su se dotaknuli pitanja sigurne kuće, općenita tema  sastanka bila je poboljšanje kvalitete sustava socijalne skrbi na području DNŽ, ali i cijeloj Hrvatskoj. U tom smislu je Ministarstvo osmislilo paket od pet mjera koje su usmjerene poboljšanju kvalitete samog sustava, ali i usluge građanima. 

"Znate za nemile događaje u Đakovu i na neki način je ta tragedija bila pokretač jednog duljeg promišljanja uvođenja sigurnosnih mjera u sustav socijalne skrbi. Mjere se tiču uvođenja fizičke i tehničke zaštite u sve centre socijalne skrbi i njihove podružnice. To su zaštitar s proširenim ovlastima te fizički ili ručni detektor. Ovdje postoji zaštitarska služba, čeka se samo ugradnja prolaznog detektora. Sljedeća važna mjera je davanje statusa službene osobe svim socijalnim radnicima i radnicima u sustavu socijalne skrbi. Svi socijalni i stručni radnici u sustavu socijalne skrbi (psiholozi, defektolozi, socijalni pedagozi, pravnici) dobivaju status službene osobe. Sukladno Kaznenom zakonu, svaki napad na socijalnog radnika kao službenu osobu tretirat će se kao kazneno djelo. S druge strane, i socijalni radnik i stručni radnik u sustavu socijalne skrbi u slučaju počinjenja kaznenog djela, bit će jednako tako tretiran sukladno Kaznenom zakonu. Treća mjera tiče se osnaživanja profesije radnika u sustavu i u tom smislu idemo u sustavno, stručno usavršavanje," izjavila je. 

Na pitanje kakva je situacija na jugu Hrvatske što se tiče kadrovskih pitanja, Bedeković je kazala kako u Dubrovniku postoji dobru popunjenost, no ipak je nekolicina radnih mjesta potrebna u centru na Korčuli. 

Dobroslavić je na sastanku upoznao ministricu Bedeković s dva projekta koji su prijavljeni na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja, ali iz sfere socijalne politike. 

"Jedan projekt se tiče poboljšane verzije projekta sigurne kuće, a drugi je Cantar za rane intervencije u Metkoviću. Nadam se da će oba projekta proći jer su od izvanredne važnosti," izjavio je.