Nastavno na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske u dijelu uređenja metodologije izračuna indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a na temelju koje se one razvrstavaju u odgovarajuće skupine razvijenosti, smatramo kako smo zakinuti predloženim metodološkim okvirom za ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Nacrtom definiranim pokazateljima na temelju kojih se mjeri dostignuti stupanj razvoja.
Na ovaj način u obzir se uzima isključivo demografsko, ekonomsko i fiskalno stanje u lokalnim/županijskim jedinicama, međutim ono ne može ni u kojem slučaju biti sveobuhvatan i praktično realan indikator situacije u praksi.
Potrebno je, uz navedeno, svakako uzeti u obzir cjelokupno društveno i geografsko okruženje, posebno u kontekstu onih JLS-a koja su bila pogođena ratnim razaranjima u ekonomskom, infrastrukturnom i ljudskom obliku, iz vremena Domovinskog rata te su još uvijek razvojno ograničena postojanjem minsko sumnjivih područja.
U tom smislu nadovezuje se i realna demografska slika tj. prosječan broj stanovnika po kimetru kvadratnom, ali i razmještaj stanovnika, gdje je evidentan demografki pad u pretežito ruralnim dijelovima JLS-a, a koji se u ukupnom (z)broju kompenzira naseljavanjem u manjim urbani(ji)m područjima.
Nadalje, smatramo da nije potrebno posebno naglašavati problem teritorijalne i prometne (ne)povezanosti hrvatskog juga te razvojnog deficita kojeg zbog toga trpe Konavle kao najjužnija hrvatska općina, a što kao kriterij uopće nije uzeto u obzir. Primjerice, u Češkoj su, polazeći od koncepcije regionalnih dispariteta i njihovih podjela prema područjima, identificirane tri osnovne razvojne dimenzije važne za mjerenje regionalne nejednakosti: socijalna, ekonomska i teritorijalna, a za mjerenje teritorijalnih dispariteta korišteni su i pokazatelji razvijenosti prometne i tehnološke infrastrukture.

Također, potrebno je naglasiti da unutar i između regija osim infrastrukturne razvijenosti i prometne povezanosti, postoje značajne razlike u troškovima života i komunalnom standardu, a koji kao kriteriji također nisu razmatrani. Držimo da nisu svi indikatori i kompozitni indeksi primjenjivi za mjerenje svih razina geografskih i prostornih jedinica. Tijekom turističke sezone i uslijed povećanja broja turističkih dolazaka i boravaka dolazi do izuzetnog pritiska na sve oblike javne infrastrukture i opskrbe, koja traži hitna ulaganja i takve projekte jednostavno nije moguće financirati iz redovnih proračunskih sredstava.
Dodatno, u obrazloženju tzv. balansirane z-score metode navodi se kako se predmetna metoda “temelji na pretpostavci korištenja ne-supstitativnih pokazatelja u konstrukciji kompozitnog indeksa, što implicira da lokalne/županijske jedinice mogu ostvariti visok indeks razvijenosti jedino ako bilježe relativno visoke vrijednosti za sve promatrane pokazatelje.” U tom kontekst ostaje nejasno razvrstavanje Općine Konavle u VIII. skupinu prema preliminarnim rezultatima novog indeksa razvijenosti, s obzirom da je u obzir među ostalim pokazateljima uzeta udaljenost od Grada Zagreba u km, a Općina Konavle je u tom smislu najudaljenija JLS u RH.

Smatramo kako je potrebno voditi posebnu brigu o izrazito osjetljivim područjima kao što su otoci ili ruralne sredine sa specifičnim ekonomskim, demografskim i nadasve društvenim poteškoćama. Također, trebalo bi razmisliti o tome da ratom razorene JLS-e, koje ne bilježe značajno viša odstupanja u socio-ekonomskoj razvijenosti u odnosu na prosjek države, zadrže status potpomognutog područja temeljem posebne odredbe indeksa razvijenosti.
I u konačnici, potrebno je razmotriti u kojoj mjeri predloženi selekcijski kriteriji mogu ugroziti učinkovitu apsorpciju sredstava koja nam stoje na raspolaganju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Slijedom svega navedenoga, smatramo kako je potrebno preispitati kriterije za definiranje indeksa razvijenosti, jer smatramo kako je Općina Konavle zakinuta predloženim metodološkim kriterijom za ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te da je iste potrebno (re)definirati uzimajući u obzir širi društveni, povijesni, zemljopisni i infrastrukturni kontekst, koji značajno određuje realni život u nekoj od JLS-a.