Zamjenik je ovom prilikom pred sudionicima konferencije istaknuo kako je jedan od najvećih problema Dubrovačko-neretvanske županije loša prometna povezanost te ponovio kako za Županiju Luka Ploče ostaju vrata koridora 5C te kako jadransko-jonska autocesta mora ići hrvatskim teritorijem.

”Prema prikazu europskih TEN-T prometnih koridora jasno je vidljivo kako naš je prostor potpuno prazan što predstavlja ozbiljan problem. Na svim razinama nastojimo uvrstiti koridor 5C u Ten-T mrežu jednako kao i nastavak jadransko-jonske autoceste kroz teritorij RH’’, rekao je zamjenik Cebalo.

‘’Autocesta A1 malim dijelom prolazi teritorijem Dubrovačko – neretvanske županije i trenutno završava u Pločama. Nastavak izgradnje autoceste, koja je dio Jadransko-jonske autoceste predviđen je prostorno-planskom dokumentacijom Dubrovačko – neretvanske županije kroz teritorij RH (osim malog dijela kroz Neum) i to je za nas jedino prihvatljivo rješenje. Također, Ploče jesu i moraju biti vrata za koridor 5C. Kao što vjerujem svi znate, vrlo skoro se očekuje potpisivanje ugovora s izvođačem radova za Pelješki most. Projekt izgradnje mosta i pristupnih cesta sufinanciran je s 85 posto iz fondova EU (357 milijuna eura). Uvrštenje Pelješkog mosta u strateške prometne projekte RH predstavlja važan zaokret u prometnoj politici prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji, međutim ostaje pitanje produžetka autoceste do Dubrovnika. Grad Dubrovnik je jedini značajniji regionalni centar u RH koji nije povezan autocestom stoga je prioritet je nastavak izgradnje autoceste A1 do Dubrovnika čija trasa se prema usvojenim EU dokumentima podudara s Jadransko‐jonskim prometnim pravcem sukladno zaključcima ”TEN‐T days” u Tallinnu, iz listopada 2013.”, rekao je zamjenik župana.

Naglasio je kako je Dubrovačko – neretvanska županija prva u Hrvatskoj donijela Glavni plan prometa Funkcionalne regije Južna Dalmacija kojim su utvrđena najbolja prometna rješenja za područje naše županije.

”Uz projekte koje sam već naveo Glavni plan prometa je kao najznačajnije projekte između ostalog potvrdio i izgradnju nove Pelješke ceste s pripadajućim lukama i to – Luka Perna i Nova luka Korčula – Polačište, trajektno – putnički terminal u Vela Luci, izgradnja nove luke Ubli te uvođenje nove katamaranske linije Lastovo – Dubrovnik, te izgradnju brze ceste od čvora Osojnik, odnosno od Grada Dubrovnika do zračne luke koja je u planovima rada Hrvatskih cesta, a vjerujemo da ćemo i za nju uspjeti dobiti visok postotak sufinanciranja iz fondova EU”, istaknuo je on te dodao kako se u dubrovačkuzračnu luku ulaže više od 1.5 milijardi kuna, no kako ne možemo biti zadovoljni pokrivenosti letovima tijekom zimskih mjeseci.

Odgovarajući na pitanja na panelu, zamjenik Cebalo osvrnuo se na ulogu župana Dobroslavića kao predsjednika Jadransko-jonske euroregije.

”Jadransko-jonska euroregija kao udruga trenutno 33 jedinice teritorijalne samouprave u pravilu prve razine ispod državne razine na području talijanske Republike, Republike Slovenije, Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Crne Gore, Republike Albanije i Republike Grčke te nastoji potaknuti, pospješiti i ostvariti razvitak na ovim prostorima u cilju stvaranja perspektive poboljšanja kvalitete života i standarda njezinog stanovništva. Inicijative udruge usko su vezane uz provedbu Strategije EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), a upravo je i župan Dobroslavić kao predsjednik često isticao kako je prometna nepovezanost jedan od ključnih nedostataka te kako nema konkretnih projekata na tom području. Sva četiri stupa za provedbu EUSAIR-a su važna, međutim, pitanja kvalitetnog prometnog povezivanja Jadransko-jonske regije po nama su pretpostavka svakog razvoja i projekti iz tog područja trebaju imati apsolutni prioritet u provedbi. Projekti koje smatramo nužnim za povezivanje makroregije, a da se odnose na ovaj naš prostor su proširenje postojeće mreže TEN-T, uključujući dovršavanje koridora i proširenja prema jugoistoku Europe, a koja bi mogla premostiti postojeći problem prometne nepovezanosti zemalja zapadnog Balkana te unaprijediti cestovne, prekomorske, zračne i željezničke veze; jadransko-jonska autocesta od juga Grčke do Trsta koja će povezati istočnu obalu makroregije; moderno cestovno, brodsko i zračno povezivanje u smjeru zapad-istok približit će i spajati kopna preko Jadranskog i Jonskog mora; energetsko povezivanje Jadransko-jonskim plinovodom osigurat će bolju energetsku situaciju i manju energetsku ovisnost makroregije; povezivanje svjetlovodnom mrežom koje će omogućiti velike komunikacijske brzine”, zaključio je zamjenik Cebalo.