Taj je brod trebao zamijeniti legendarni brod “Postira” koji povezuje Elafitske otoke Šipan, Lopud i Koločep s Dubrovnikom, a koji je sagrađen daleke 1963. godine.

Početkom kolovoza u Jadroliniju su stigle tri ponude za gradnju novog broda “Postira”. Kraljevačko brodogradilište Dalmont ponudilo je 44,8 milijuna kuna, pulski Tehnomont 59,2 milijuna kuna, a Brodosplit 55,4 milijuna kuna.

Tadašnja uprava Jadrolinije koju je vodio Alan Klanac donijela je 31. kolovoza odluku o odabiru Dalmontove ponude i time je sve stalo. Nova uprava Jadrolinije, koja je imenovana u rujnu 2017. godine, a čiji je predsjednik David Sopta, ovih dana, 17 mjeseci nakon što je odabrana Dalmontova ponuda, poništava natječaj, piše Večernji list.

U službenom obrazloženju te odluke navodi se da su u proteklih 17 mjeseci za Jadroliniju nastupile okolnosti zbog kojih, da su bile poznate prije, ne bi došlo do pokretanja predmetnog postupka javne nabave te da je stoga naručitelj obvezan poništiti predmetni postupak javne nabave, sukladno Zakonu o javnoj nabavi.

U upravi Jadrolinje tu odluku obrazlažu time da je važeća ponuda za gradnju broda, nakon provedenog postupka javne nabave, istekla 4. travnja 2017. te da Nadzorni odbor u međvremenu nije dao suglasnost za potpisivanje ugovora o gradnji. No u novoj upravi nisu zaodovoljni ni projektom broda za koji je poništen natječaj pa kažu da su revidirali taj projekt te da je pokrenuta izrada izmijenjenog projekta novog, kako kažu, modernog broda, a u suradnji s lokalnom samoupravom na području Dubrovnika za koje je brod i namijenjen.

– Trenutačno smo pred završetkom projekta i u iduća dva mjeseca očekujemo raspisivanje natječaja za gradnju broda. Očekujemo da će se na njega javiti hrvatska brodogradilišta koja znanjem i iskustvom mogu dati konkurentne ponude - kažu u Jadroliniji za Večernji list.

Sadašnji predsjednik NO-a Jadrolinije Damir Zec, koji je na to mjesto imenovan početkom 2017. godine, kaže da je za cijelu stvar oko novog broda “Postira” kriv prethodni sastav NO-a, kojim je predsjedao Slavko Lončar. Zec navodi da tadašanji NO prvo nije donosio odluku o suglasnosti za potpisivanje ugovora, a zatim je ostao bez kvoruma jer su nekim članovima istekli mandati, a novi članovi nisu imenovani pa i nije mogao donijeti odluku.

Zec je kazao da je projekt broda za koji je bio raspisan natječaj i za koji je poništena odluka o odabiru imao dvojbene tehničke karakteristike te da je bolje da ugovor za takav projekt nikad nije ni potpisan.