Konferencija za medije na temu izvješća o radovima i stanju projekata Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca, koji su dio istog kompleksa, na Lokrumu održana je danas, kao i obilazak povijesnih građevina. Nešto više o samim projektima na Lokrumu je kazao ravnatelj javne ustanove Rezervat Lokrum Ivica Grilec.

„Krajem 2018. godine izabrani su izvođači radova za radnje arheoloških i konzervatorsko-restauratorskih istraživanja. Sve bi nas to trebalo voditi glavnome cilju, a to je da krajem godine budemo u mogućnosti početi s izradom projektne dokumentacije koju bi, vjerujemo, 2020. godine  imali na razini izvedbenog projekta kompletne obnove Benediktinskog samostana. Uz navedeno, proširili smo i vrtnu studiju kako bismo perivojni prilaz adekvatno uredili i imali cjelokupno obnovljenu prirodoslovnu baštinu. Planirali smo investirati oko 4 do 4 i pol milijuna kuna plus PDV tako da bi ta projektna dokumentacija bila spremna za apliciranje na EU fondove s obzirom na to kako je procijenjena vrijednost kompletne obnove Benediktinskog samostana veća od 100 milijuna kuna,“ izjavio je Grilec.

Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen podsjetio je kako je Benediktinski samostan stradao u velikom potresu koji se dogodio 1667. godine prilikom čega se nekadašnje zapadno krilo u potpunosti urušilo. Arheološkim istraživanjem su se, kako kaže, otvorile sonde kako bi se na tom, ali i drugim mjestima, otkrile ranije faze građevine.

 „Arheološka istraživanja na Lokrumu nisu nova stvar. Krajem 90-ih su na Lokrumu započela su arheološka istraživanja na ostacima romaničkog benediktinskog samostana na otoku. Prije nekoliko godina je taj posao završen, a radovi su prezentirani javnosti. Ove godine smo krenuli s radovima na gotičko-renesansnom klaustru što je iznimno važno zato što građevina propada dugi niz godina. Stoga su formirani timovi koji će istražiti građevinu. Istraživanje će zasigurno dati bitne rezultate, ne samo zbog novih znanstvenih spoznaja, nego i zbog buduće prezentacije građevine, kao i pronaći raniji, autentični izgled građevine te njene razvojne faze,“ izjavio je Viđen.

Zvjezdana Tolja, voditeljica istraživačkog tima, naglasila je kako je cilj zaustaviti dugogodišnje propadanje.

„Nama je cilj vratiti ovaj objekt u funkciju te zaustaviti dugogodišnje propadanje. Radovi na obnovi su započeti prije Domovinskog rata, ali ih je rat prekinuo,“ izjavila je Tolja.

Mara Marić, predstojnica Zavoda za mediteranske kulture, kazala je nešto više o vrtnoj studiji.

„Izrađena je vrtna studija za obnovu benediktinskih i maksimilijanovih perivoja na Lokrumu. To je pandan konzervatorskom elaboratu koji se izrađuje za građevinu. Ovo se radi za sve povijesne vrtove. Cilj dokumenta je utvrditi povijesne slojeve koji su zastupljeni u nekom povijesnom perivoju s ciljem utvrđivanja metoda obnove. Za izradu studije smo konzultirali brojnu arhivsku građu,“ kazala je te dodala kako su otkrivene zanimljive činjenice.

„Prvi nacrt koji je Maksimilijan izradio za vrtove datira iz 1860. godine. Cijeli pristupni dio je nazvao po španjolskoj riječi alameda koja znači urbanističko-pejsažnu formu, a u okviru španjolskih gradova to su zelene zone u središtima grada koje imaju javni karakter i naglašenu šetališnu funkciju,“ izjavila je. 

Kako izgledaju povijesni prostori te kako teku radovi provjerite u fotogaleriji.  

Popularne Galerije