Razgovarao: Maro Marušić

U Župi je na snazi zanimljiv fenomen. Mladi ne žele samo skrštenih ruku gledati kako im politika kroji sudbinu, pa su se odlučili aktivnije uključiti u donošenje odluka. Dvije nezavisne liste koje okupljaju mlade iz Župe na posljednjim su izborima ušli u općinsko vijeće, a sada žele otići korak dalje - ujedinili su se u zajedničku Župsku stranku – Župka. Porazgovarali smo s predsjednikom stranke Antunom Bašićem, zamjenikom Markom Miloslavićem, te članom predsjedništva Lukom Rašicom o njihovim planovima, ciljevima, te problemima koji tište Župu dubrovačku.

Oporbeni vijećnici napustili su zadnju sjednicu općinskog vijeća Župe dubrovačke. Je li razlog što načelnik Silvio Nardelli u predviđenom roku nije uvrstio svoje polugodišnje izvješće ili ste nezadovoljni i nekim drugim njegovim potezima?

MILOSLAVIĆ: Mi smo u vijeću zadnje dvije godine. Već 2017., u prvoj godini našeg mandata, upozoravali smo da se proračun ne donosi u skladu s zakonom. Do danas se to ipak poboljšalo. Također, upozoravali smo kako se sjednice općinskog vijeća održavaju rijetko što znači da se marginalizira rad vijeća, te da ga se ne uvažava. Tako je ove godine u šest mjeseci održano svega dvije sjednice. Izvješće načelnika se u zakonskom roku trebalo dostaviti do rujna, ali to nije učinjeno.

Nardelli je nedavno izjavio kako se sjednice održavaju u prosjeku svako 40 dana.

BAŠIĆ: Zna se dogoditi da u studenom i prosincu, kada se donosi proračun ili rebalans, da se sjednice održavaju tri puta u desetak dana, zato prosjek izgleda tako. Recimo, imali smo sjednicu 30. travnja koja je bila formalna, jer su samo dva vijećnika zamijenjena novim i o ničemu nismo raspravljali. Kao da se uopće nije održala.

S čime ste zadovoljni u radu načelnika, kojemu je ovo, ako se ne varam, čak četvrti mandat. Što je sve Nardelli dobro napravio?

MILOSLAVIĆ: Nardelli je uspostavio funkcioniranje općine, to mu se ne može spočitati. Pozitivno je što je to sve napravio s ne prevelikim brojem zaposlenih u općini. Mislim da je Župa ispod prosjeka po broju zaposlenih, ima ih dvadesetak. Dosta toga pokriva jedinstveni upravni odjel što je pohvalno. Komunalni odjel, također, funkcionira vrlo dobro, kao i dječji vrtić.

Antun Bašić: Čini mi se da ni sami investitori u Kuparima nemaju jasnog plana i ideje oko tog projekta

Promet u Župi je ogroman problem. Kako ga riješiti?

RAŠICA: O prometu kroz Župu trebalo se misliti još devedesetih, a ne sada. Odavno traje taj problem, znalo se da će rast turizam i da će se kapacitet zračne luke stalno povećavati, a sve to ide kroz Župu.

BAŠIĆ: O izgradnji pothodnika se nije odustalo, ali te birokratske procedure traju užasno dugo. Veliki problem je i u Hrvatskim cestama koje su vrlo spora institucija. Semafori u Župi povećali su sigurnost, ali su jako usporili promet.

A što je s brzom cestom?

MILOSLAVIĆ: O njoj se priča desetljećima, ali vrlo malo je napravljeno po tom pitanju. Nema nijednog konkretnog dokumenta koji nam daje nadu da smo sad malo bliže rješenju.

BAŠIĆ: U prostornom planu je i dalje ucrtana trasa koja prolazi gornjim selima, a koja po mnogima nije dobro rješenje. U zadnje vrijeme se spominje kako je trasa ispod Podstranja najbolje rješenje, ali ne postoje nikakvi konkretni dokumenti, osim Studije izvedivosti koja samo načelno kazuje da trasa može ići tim pravcem.

RAŠICA: Trasa treba ići niže, jer ako se napravi gore, moglo bi se dogoditi da ju ne koristi puno vozila, pa će D8 i dalje biti zakrčena. Ali mi sad tek pričamo o Studiji izvedivosti. Nažalost, dalje od toga se nije išlo.

Je li se do sad što pričalo s građanima o izvlaštenju privatnih parcela?

RAŠICA: Bilo je predstavljanje studije, te javna rasprava, ali ništa nije konkretizirano.

MILOSLAVIĆ: Sve što je napravljeno od šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada se prvi put počela spominjati brza cesta, pa do danas jest ta studija. A što je to u stvari? Netko uzeo kartu i nacrtao liniju kud bi ta cesta trebala ići, i na kraju rekao ovo je izvedivo. Obzirom na konfiguraciju terena projekt je kompliciran zbog dosta tunela i nadvožnjaka. Naravno, današnja tehnologija bez problema omogućava gradnju, a financije se mogu tražiti iz europskih fondova, samo je problem što sve to ide strašno sporo.

Što biste vi napravili po pitanju prometa da preuzmete vlast u Župi?

MILOSLAVIĆ: Dnevno kroz Župu prođe oko 25 tisuća vozila što višestruko premašuje kapacitete magistrale. Semafori koji su se napravili jesu pomak, jer povećavaju sigurnost pješaka, ali usporavaju promet. Da bi se promet kroz Župu poboljšao potrebna je hitna intervencija Hrvatskih cesta, jer je magistrala u njihovoj nadležnosti. Općina ne može samostalno riješiti problem prometa kroz Župu. Da mi preuzmemo vlast otišli bi u Zagreb, razapeli šator, i tamo lobirali kod Hrvatskih cesta, Vlade i resornih ministarstava da nam riješe taj problem koji je od ogromne važnosti za Župu. Ostali bi u šatoru sve dok nam ne ponude rješenja na koji god način: pothodnicima, nathodnicima, širenjem postojećih cesta, izgradnjom novih…

Što je s investicijom u Kuparima?

BAŠIĆ: Kada je na sjednici bila točka o izmjenama urbanističkog plana Kupari, mi smo bili suzdržani. Investitori su dobili koncesiju po jednim uvjetima, a kasnije pokušavaju mijenjati iste te uvjete, pa su tako tražili i izmjene urbanističkog plana. Čini mi se da ni sami investitori nemaju jasnog plana i ideje. Riječ je o velikoj investiciji i luta se oko tog projekta, a vrijeme prolazi.

RAŠICA: Ako investitor ne može ili ne želi ispuniti zahtjeve iz natječaja, zašto onda mi ne bismo raspolagali s tim prostorom? Općina bi mogla tražiti od države da joj ga prepusti i tamo napraviti javni sadržaj. Ne mora u Kuparima biti turizam, to čak sada nije ni realno obzirom na probleme s pronalaskom radne snage u turizmu.

BAŠIĆ: Puno toga se promijenilo u posljednjih nekoliko godina pa se zaista treba zapitati tko bi radio u Kuparima da se to sve napravi, odnosno gdje bi svi ti ljudi živjeli ako se planiraju dovesti iz nekih drugih krajeva?

RAŠICA: Najveći problem je što desetljećima nema nikakvog dugoročnog plana, Župi se stvari događaju same od sebe, a mi ih pokušavamo krpati.

Marko Miloslavić: Mlini d.o.o, tvrtka u vlasništvu Općine, nema nijednog zaposlenog, a godišnje se na Nadzorni odbor potroši između 40 i 50 tisuća kuna, dok s druge strane udruge za cerebralnu paralizu i Down sindrom dobiju dvije, tri tisuće kuna

Nardelli je imao razne planove u svim ovim njegovim mandatima, zar ne?

MILOSLAVIĆ: Jest, imao je razne planove, a nažalost mnogi nisu ostvareni, nego su samo predizborna obećanja. Evo navest ću neke koji se godinama spominju, a nisu nikad ugledali svjetlo dana. Izgradnja cesta, kanalizacije, novog vrtića, izgradnja infrastrukture za odgojno-obrazovne djelatnosti, sportske djelatnosti i plivalište u sklopu pastoralnog centra u Kuparima, projektiranje sportsko-rekreacijskog centra u Čibači, projektiranje doma za starije i nemoćne, dogradnja škole, uređaj za pročišćavanje podmorskog ispusta, kulturni informativni centra Antun Miloslavić, reciklažno dvorište, kompleks pastoralnog centra… Ovi razvojni projekti za Župu su dobri, ali je problem što ima vrlo malo pomaka u njihovom ostvarenju. Samo se priča. Da smo mi na vlasti nastupali bi puno radikalnije, te bi zastupali interese općine.

Zato ste i osnovali stranku Župka?

MILOSLAVIĆ: Briga nas za ideološka prepucavanja, mi samo želimo da je Župi bolje, jer vidimo njen potencijal. Dosadašnja garnitura dugo je na vlasti i ušuškala se. Slabo se stvari miču s mjesta.

BAŠIĆ: Prvi mandat sadašnjeg načelnika bio je najbolji i tad se napravilo najviše. Iza toga kako su mu odmicali mandati sve manje i manje se radi, a on još uvijek jaše na onom prvom. Mislimo da bi inače na nivou države trebalo ograničiti mandat načelnika na dva. Ne trebaju nam vlastodršci, nego projekt menadžeri.

Je li se proračunska sredstva u Župi racionalno troše?

MILOSLAVIĆ: Odgovorit ću vam na to pitanje na primjeru nadzornih odbora. Svaki nadzorni odbor u Župi ima tri člana i godišnje se potroši oko 50 tisuća kuna za njihov rad. Mlini d.o.o., tvrtka u vlasništvu Općine, nema nijednog zaposlenog (po sili zakona ima samo direktora na pola radnog vremena), a ima nadzorni odbor. Nadzorni odbor tvrtke Mlini d.o.o. košta tu firmu 22 posto ukupnih troškova, odnosno između 40 i 50 tisuća kuna, a s druge strane udruga za cerebralnu paralizu, Down sindrom i slične udruge koje pozlate svaku kunu dobiju dvije, tri tisuće kuna.

BAŠIĆ: Zakonski Mlini d.o.o. uopće ne moraju imati nadzorni odbor. Postavljam pitanje načelniku bi li se isto tako ponašao da je riječ o njegovoj privatnoj firmi? Bi li on plaćao taj nadzorni odbor?

MILOSLAVIĆ: Mi općinski vijećnici također primamo naknadu, ali ja smatram da se ona može prepoloviti, ako će se taj novac usmjeriti pametnije.

Luka Rašica: Najveći problem je što desetljećima nema nikakvog dugoročnog plana, Župi se stvari događaju same od sebe

Koliko iznosi proračun Župe i može li se s tim novcem ozbiljnije ulagati?

BAŠIĆ: Iznosi oko 50 milijuna kuna plus novac koji uplaćuje Grad Dubrovnik za izgradnju groblja na Dupcu. Veliki dio proračuna otpada na samo funkcioniranje općine, te vrtić. Sam investicijski dio nije tako velik. Treba raditi na tomu da se on poveća. Mi stalno lobiramo da općina aplicira na europske fondove.

RAŠICA: Nažalost s tim se u općini ne bavi nitko. Općina nikad ne dobiva novac iz EU fondova da je sama nositelj izrade projekta. Uvijek to ide preko nekoga, tako je vrtić dobio novac, ali preko ministarstva. Oni stalno govore da je puno posla, i da to nema tko, a imamo primjer Općine Konavle koja je puno uspješnija po tom pitanju od nas.

BAŠIĆ: Bez EU fondova nema nikakvog smisla. Općina Župa sa svojim fiskalnim kapacitetom ništa ozbiljno poput kanalizacije i slično ne može napraviti, samo neke kozmetičke projektiće.

Što je s kanalizacijom, to je također veliki problem Župe?

BAŠIĆ: Općina je nedavno otkupila jedan dio zemljišta i pokušavaju pregovarati s Hrvatskim vodama kako bi u sklopu aglomeracije tražili novac od EU fondova za izgradnju kanalizacije. Neki gradovi i općine u Hrvatskoj puno su napravili po ovom pitanju, ostaje za vidjeti hoće li Župa to stići. Treba se maksimalno potruditi da se u tome uspije.

Divlje deponije također su veliki problem Župe dubrovačke.

MILOSLAVIĆ: Ima ih dosta i naravno da ih ima, jer zbog neimanja županijskog Centra za gospodarenje otpadom, ljudi nemaju gdje odlagati. Međutim, te deponije užasno izgledaju u turističkoj Župi i treba ih sanirati. Nedavno je načelnik Nardelli rekao da je nemoćan po tom pitanju, ali kako nešto tako može izjaviti? I tu treba lobirati u Zagrebu, ako treba tražiti izmjene zakona i zaustaviti uništavanje okoliša. Naravno da je i na ljudima odgovornost.