Negdje smo na sredini trajanja ovogodišnje manifestacije Dubrovački zimski festival. Kakve su dosadašnje vaše impresije, komentari sugrađana...?

Mislim kako je sve to na razini, pa čak i iznad razine očekivanja. Pripremljen je uistinu bogat i raznovrstan program na kojem je vrijedno i predano radio veliki tim ljudi kroz dulje vrijeme. Oni su pazili da događaji budu dovoljno zanimljivi, da su dobro raspoređeni, da se ne preklapaju i da različiti profili ljudi pronađu nešto za sebe. Zanimljivo je kako su radionice za djecu dosta unaprijed rezervirane što samo po sebi govori o velikom interesu, no tu su različiti programi i za one nešto starije. Kao tim, vrijedno radimo na tome da svake godine kvaliteta festivala bude bolja. Ako pogledamo samo koncertne programe na Stradunu, bez lažne skromnosti, mislim kako je Dubrovnik ipak na vrhu ponude što se tiče Hrvatske. Važno je pri tom da ljudi mogu lako stići na različite lokacije, što je omogućeno besplatnim javnim gradskim prijevozom, i to puno znači.

Kažete jako bogat program, pa i nikad bogatiji dječji. Mi u Dubrovniku imamo sezonu koja dugo traje i nekako se iz nje odmah 'klizi' u Dubrovački zimski festival. No, puno je tu detalja na koje treba paziti, puno posla, priprema koje kreću vjerojatno još dok je dobar dio sugrađana na kupanju. Kad kreću ti prvi dogovori, pregovori i razgovori?

Pripreme za sljedeće izdanje Dubrovačkog zimskog festivala počinju dok još traje postojeće. Već prije Svetog Vlaha mi okupljamo tim i analiziramo što je bilo kvalitetno i što se može napraviti još bolje. To je najbolji način za održavanje, ali i poboljšanje kvalitete. Ove godine imamo dosta snažniji tim na području promocije, marketinga i odnosa s javnošću te mislim kako je razlika u tom dijelu očita. Zahvaljujući Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, imamo desetak studenata koji rade na društvenim mrežama, što za njih predstavlja izvrsnu praksu, a za Dubrovački zimski festival dodatnu vrijednost. Sve je to zapravo vrlo zahtjevan posao, a moji kolege, kako iz kulturnih ustanova, tako i iz onih komunalnih, jako vrijedno rade. Prve ozbiljnije pripreme počinju već i prije kupanja, u svibnju, kad se stvara 'kostur' i radi na pripremama za javnu nabavu za dekorativne elemente. Veliku ulogu igraju i stručne osobe koje su zadužene za osmišljavanje dekoracija te za izradu projekata jer je svake godine, za sve elemente koji se postavljaju, potrebno izraditi poseban projekt koji se dostavlja Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku na odobrenje. To je kompleksan proces, ali je sve vrlo pomno i navrijeme isplanirano. Administracija i gradska uprava funkcioniraju drugačije od privatnog biznisa jer moramo prolaziti kroz javne nabave, pa i što se tiče nabave dekorativnih elemenata. Sve to dugo traje i jako je puno detalja na koje treba paziti.

Kruna svih tih događanja je novogodišnji doček, ove godine iznimno atraktivan. Na Stradunu će nastupiti najveća zvijezda s ovih prostora, Zdravko Čolić. Zanimljiva je ta priča i u kontekstu zimskog turizma, očekuje se dolazak domaćih gostiju, kao i onih iz susjednih zemalja. Kakve su informacije s terena?

One su i prije početka Dubrovačkog zimskog festivala, a u kontekstu novogodišnjeg dočeka, bile jako dobre. Odabir Zdravka Čolića kao glavnog izvođača zaista je dobar i atraktivan momenat, pa i za hotelijerstvo i privatne iznajmljivače, jer je jamac dobre zabave. Hoteli su zadovoljni 'bookingom', logično je kako on ide nešto sporije nego tijekom ljetne sezone, ali su najave izvrsne. I hotel Rixos Premium Dubrovnik ima vlastiti kvalitetan program te je već sredinom prosinca bio na 95 posto popunjenosti. To je jedan mozaik sadržaja i ponuda koji ima svoju publiku i to je vrlo važno jer prema našem iskustvu i statističkim podacima, najzastupljeniji gosti Dubrovnika za vrijeme dočeka Nove godine su gosti iz regije; Slovenci, gosti iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, čak i Bugarske, dakle svi oni koji uglavnom ne dolaze avionima u Dubrovnik, no nove najavljene zimske linije Ryanaira će sigurno u budućnosti doprinijeti još boljoj turističkoj slici. Vrijedi spomenuti i kako je ponuda stalnih ugostiteljskih objekata ove godine nešto bolja, bez obzira na to što još ima prostora za poboljšanje. Turistička zajednica grada Dubrovnika objavila je poziv na koji su se ugostitelji mogli javiti za financijsku potporu programima, i to su iskoristili na nekoliko lokacija. To je još jedan pokazatelj kako je cijela ova priča vrlo kompleksan posao koji uključuje puno detalja i široki tim ljudi u kojem svatko ima svoje zaduženje i doprinos.

Novinari su vas već pitali što će biti s novogodišnjim vatrometom, odgovorili ste kako će to biti iznenađenje. Ostajete li pri tome ili biste otkrili neke detalje?

Bit će iznenađenje, ostala bih pri tom odgovoru.

Sadašnji gradski vijećnik i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić vas je više puta prozvao u posljednje vrijeme. Kazao je kako ste nekoć bili 'protiv kućica', a danas ste promotorica Dubrovačkog zimskog festivala.

Nikad nisam bila protiv kućica. Bila sam protiv nereda. Ne namjeravam polemizirati s vijećnikom Vlahušićem, to nije moj stil i ne mislim neku posebnu važnost pridavati takvim primjedbama. Meni je važno da su naši sugrađani zadovoljni, da je verzija Dubrovačkog zimskog festivala kakva je sad na visokoj razini i da se vodi računa o svim detaljima, pa i o tome da se po Stradunu bez problema mogu kretati vozila svih interventnih službi. Moramo biti spremni i ako se dogodi nešto neočekivano, i naravno kako se i taj faktor uzima u obzir prilikom postavljanja kućica i dekorativnih elemenata.

Dakle mjera.

Tako je. Mjera u svemu.

Dubrovački zimski festival je manifestacija namijenjena prvenstveno građanima, no ima i svoju turističku perspektivu, pogotovo u kontekstu Ryanaira koji je najavio tri zimske linije. Kakva je uopće perspektiva zimskog turizma u Dubrovniku, koliko je on moguć?

Tu je primjenjiva ona teza – je li prije bila kokoš ili je bilo jaje? Naime, puno je tu faktora koji ovise jedan o drugome jer ako nema letova, nema gostiju, a ako ih ima, onda ima i gostiju, ali treba osmisliti ponudu i sadržaje, što uključuje širu priču u kojoj važnost igra cjelokupna destinacija. Kada kažem cjelokupna destinacija, tu mislim na to da Grad i svi turistički dionici u gradu, figurativno rečeno, 'pušu u istu sviralu'. Ako nam je zimski turizam zajednički interes, onda i svi mali dionici moraju osvijestiti kako su važan segment ukupne turističke ponude. Grad i dubrovačka Turistička zajednica, uz kulturne ustanove, osmišljavaju i organiziraju različite događaje i rade na mnoštvu sadržaja. Ništa tu ne nedostaje ni zimi jer po pitanju ponude kulturnih ustanova, ako se izuzmu predstave na hrvatskom jeziku, konzumenti mogu biti i inozemni turisti. I to i jesu! Već ove godine imamo značajno povećanje broja zimskih posjetitelja te je važno da cijeli grad osvijesti, dakle svi dionici, kako je potrebno pojačati cjelokupnu ponudu. Grad Dubrovnik pri tom može koristiti određene mehanizme obvezivanja dionika, a nedavno ih je spomenuo i sam gradonačelnik. Razumijem kako je to donekle teško jer naša sezona počinje rano, prije Uskrsa, i traje dosta dugo, do studenog, u snažnom intenzitetu. Dubrovnik je po tome drugačiji od ostalih hrvatskih gradova na obali. No, Ryanair je napravio dobru procjenu, žele zimske letove za Dubrovnik i stava su kako destinacija to treba pratiti. Vjerujem kako hoće jer ove zime imamo drugačiju situaciju, pa i kad je riječ o ugostiteljskim objektima. Njih je još više otvoreno ove zime, imaju svoju ponudu, tu su i Dani bakalara, tako da vjerujem kako se ta priča promijenila nabolje. Sve to je u jednom smislu doprinos cijeloj destinaciji, ali i komercijalnom poslovanju turističkih djelatnika i ugostitelja. 

Otvorili ste ključno pitanje perspektive zimskog turizma. Gosti mogu doći, ali je važno da ne dolaze među zatvorene lokale. Gradonačelnik Franković je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća spomenuo određene mehanizme, poput rada na par i nepar.

Grad ima svoje mehanizme kojima može obavezati ugostitelje, ali i poticati njihovo sudjelovanje, a svakako je ključna i njihova suradnja u okviru strukovnih udruženja i skupina. Odličan su primjer ugostitelji s Bunićeve poljane. Njihovi objekti su otvoreni, svi imaju zajednički cilj i dobili su poticaje koji su im pomogli pri smanjenju rizika poslovanja. Tamo imamo sadržaje i jednu vrlo zgodnu priču. Nadam se kako će toga u budućnosti biti i više, a naravno kako će Grad biti čimbenik koji podupire njihovu ideju.

Mit je da Ryanairom dolaze gosti slabije platežne moći, no čini se kako su 'niskotarifaši' prvi izbor kod nešto mlađe populacije ili gostiju srednje životne dobi. Razmišlja li se o poboljšanju tog segmenta ponude kad se realiziraju spomenuti zimski letovi?

Prema zaključcima razgovora s predstavnicima menadžmenta Ryanaira, a i onome što pokazuje opća turistička slika, to nije potpuno točno. Osoba koja putuje, ne želi previše novca dati na troškove prijevoza, neovisno o životnoj dobi ili platežnoj moći, jer znamo kako putnici Ryanaira borave i u visokokategornicima te apartmanima u Gradu koji su skuplji u odnosu na ostatak ponude. Dubrovački zimski festival se svake godine mijenja i razvija. Naravno kako moramo procijeniti što možemo očekivati sljedeće zime od gostiju Ryanaira, ali Dubrovnik ima svoje sadržaje za mlađu populaciju. Primjerice, glazba u ugostiteljskim objektima, poput Hard Rock Cafea, jest ponuda koja privlači mlade ljude. Tu su, naravno, i koncerti popularnih hrvatskih izvođača na Stradunu koji možda nisu stranom posjetitelju toliko atraktivni imenom, ali jesu zabavom. Na novogodišnjim dočecima na Stradunu je puno inozemnih gostiju i odlično se zabavljaju, a da ne govorimo o besplatnim koncertima Dubrovačkog simfonijskog orkestra među kojima se posebno ističe tradicionalni na Stradunu, na samu Novu godinu. Turisti su obično jako iznenađeni što dobiju tako kvalitetan koncert bez naplate ulaznice, a u kojem, bez obzira na to što se radi o klasičnoj glazbi, uživaju i mlađe populacije. U ostatku Europe su cijene za takve sadržaje prilično visoke. Dakle, Dubrovački zimski festival već ima ponudu za mlađe generacije, a sigurna sam kako će sljedeće godine toga biti još i više, pogotovo ako se nastavi raditi kao i dosad, što obuhvaća i poticanje ugostitelja na aktivno sudjelovanje u poboljšanju turističke ponude tijekom zime. 

Ryanair nije najavio letove samo zimi, nego i tijekom sezone. S druge strane, Grad Dubrovnik za cilj ima stati na kraj prekomjernoj apartmanizaciji. Hoće li se ti gosti imati gdje smjestiti?

To nikada nije pitanje brojke nego rasporeda gostiju i to je suština projekta Respect The City – briga o kvaliteti života stanovnika grada, ali i kvaliteti boravka gostiju. Mi smo na europskoj, pa i svjetskoj razini već prepoznati kao destinacija koja radi na održivosti u smislu da se trudimo disperzirati goste. Kroz cruise turizam smo pokazali kako je to moguće jer se rasporedom ticanja brodova smanjio pritisak na povijesnu jezgru. Ono što još uvijek ostaje kao izazov je raspoređivanje jednodnevnih gostiju koji dolaze samo na obilazak, ali kroz uvođenje zone posebnog prometnog režima će se i to moći regulirati. Ne mislim kako će gosti koji budu dolazili Ryanairom stvarati veliki pritisak na grad niti kako će postojati bilo kakav problem sa smještajnim kapacitetima, pa i zbog imidža Dubrovnika kao destinacije koja vodi računa o održivosti i kvaliteti, kako života lokalnog stanovništva, tako i boravka gostiju. Tržište danas traži održive destinacije, to je zahtjev klijenata, gosti žele boraviti u destinacijama na jedan kvalitetan način. Upravo zbog toga što nudi i zimske letove, Ryanair prepoznaje te zahtjeve i nudi ono što mi tražimo, a to je disperzija dolazaka gostiju i na druge dijelove godine.

Dugi niz godina ste se profesionalno bavili turizmom, a i danas se njime bavite kroz svoju funkciju zamjenice gradonačelnika. Kako vidite dugoročnu turističku perspektivu Dubrovnika s te profesionalne strane?

Dubrovnik je u svojim razdobljima relativno nedavne turističke povijesti imao neke ideje koje su provocirale brojne probleme s kojima se sadašnja gradska uprava suočila te 2017. godine, prilikom preuzimanja odgovornosti za Grad. Vratimo se na već spomenutu mjeru – ona mora biti u svemu, i u komercijalizaciji, i u broju apartmana... Onaj tko se htio baviti privatnim iznajmljivanjem, time se bavio i prije. Dakle tu govorimo o pravom, obiteljskom smještaju gdje postoji domaćin koji dočeka turista i upoznaje ga s načinom mediteranskog života. To se pomalo izgubilo otvaranjem tržišta, kupovanjem nekretnina, apartmanizacijom, objektima koji su potpuno digitalizirani i u koje se ulazi uz pomoć šifre. To je jedan drugi oblik ponude koji nije nasljedstvo onog tradicionalnog, obiteljskog smještaja. Uskoro na snagu stupa novi Zakon o turizmu, a s njim i prateće odredbe i pravilnici na temelju kojih će i Grad uskladiti razine ponude u tom smještajnom segmentu. Naravno kako se ništa neće zatvarati preko noći, ali vjerujem kako će Ministarstvo turizma i sporta imati motiv za provedbu rekategorizacije postojećih objekata jer ono što čini našu ponudu jest raznovrsno – od garaža i stanova u zgradama pa do visokokvalitetnih apartmana, koji su apsolutno poželjni. Turizam čini ukupnost različitih ponuda za sve kategorije i odabire. Postoje gosti koji vole boraviti u privatnom smještaju, brojni američki turisti najradije biraju apartmane u Gradu, vole biti u tom povijesnom prostoru, a onda postoje i gosti koji preferiraju hotele... UNESCO-v grad svjetske baštine mora biti otvoren prema svakome tko želi vidjeti njegovu ljepotu i upiti njegovu tradiciju. Perspektiva našeg turizma će ovisiti o nama samima, o tome kako ćemo upravljati Gradom te kako će to raditi neki budući obnašatelji kroz budućnost, pri čemu se nadam da će imati na umu kako se zahtjevi tržišta prije svega vežu uz održivost, što podupiru politike i direktive Europske unije. Sve to utječe na kreaciju turističkog proizvoda u njegovoj ukupnosti. Nikad se ne bojim za Dubrovnik, on ima stabilan imidž i ništa mu nije moglo naštetiti. Vjerujem kako će tako i ostati. Nema bojazni za naš grad!

Znamo kako jako puno radite. Zimski festival još traje, a nakon njega kreće Europsko prvenstvo u vaterpolu, pa Sveti Vlaho, pa još jedna sezona... Hoćete li ovih blagdana uspjeti naći vremena za sve ono što privatno volite i što vam znači?

Kad čovjek nešto voli i kad mu je važno, onda uvijek nađe vremena. Pokušavam iskombinirati sve svoje privatne i poslovne obveze. Nasreću sam dobra u multitaskingu pa sve nekako stignem. Za blagdane se počnem dosta rano pripremati jer mi to jako znači. Nadam se lijepom vremenu, imam malu unučicu koja je sad u dobi u kojoj ima određenu svjesnost o tome što se oko nje događa pa mi je sve to ove godine još i važnije. Imamo svoje obiteljske trenutke koje zajedno njegujemo. To je ono što je za mene najvažnije - okupiti obitelj, drage ljude, podružiti se, pa i izaći! Volim i izaći tako da mi moje protokolarne obveze ne padaju teško jer volim izložbe, koncerte, događanja... Samo neka bude zdravlja i lijepog vremena!

Svim vašim čitateljima želim sretan Božić i sve najbolje u Novoj, 2024. godini, da u njoj ne bude velikih oscilacija, da budu dobro, da budu sretni, zadovoljni i zdravi. A onda će biti i svega ostaloga.