Razgovarala: Ivona Butjer

Na posljednje održanoj Županijskoj skupštini usvojen je najvažniji prostorni dokument za županiju. Koliko je razvojan, što donosi?

On je dakako temeljni planski dokument svake jedinice regionalne samouprave i označava sve što će trebati preuzeti planovi nižega reda. On je doista razvojan, trebalo nam je vremena za donošenje jer je riječ o vrlo složenom postupku. Išli smo za tim da se maksimalno usuglasi s programima, željama i namjerama jedinica lokalne samouprave. Uvažavali smo, naravno, i investitore svuda gdje smo to moglo, ali uvijek uz suglasnost jedinica lokalne samouprave. Radili smo i studije koje su stručno potkrijepile sve što smo kasnije uvrstili u Plan. On je, također, prošao provjeru strateške procjene utjecaja na okoliš što je novina. Radi se zajedno s izradom prostornog plana. To je jedna prethodna kontrola hoće li ono što se namjerava uvrstiti izdržati kriterije provjere utjecaja na okoliš.

S usvajanjem je jedan složeni postupak dovršen. Na Skupštini smo imali dva prijeporna trenutka. Jedan je bio oko obuhvata projekta golfa na Srđu. Zahvat smo zadržali na 310 hektara, jednako kao što je to bilo u prethodnim planovima. Smatrali smo kako nije bilo nikakve mogućnosti za mijenjanjem tog obuhvata, iako je bilo takvih inicijativa. Naravno, te inicijative razumijemo i znamo da iza njih stoji određeni broj građana. Najozbiljnije smo razmatrali mogućnosti intervencija u tom smislu, ali nije bilo moguće. Ne bi se moglo objasniti zašto je nešto u prostornom planu 310 hektara pa se u izmjenama onda to smanjuje. To je bio temeljni razlog. Smatramo kako je pravna sigurnost, koju moraju imati i investitori, i građani, i udruge, i svi ostali sudionici u ukupnom životu Županije, jedan vrlo bitan temelj. To je bio razlog zbog kojeg smo zadržali spomenuti obuhvat. Naravno, da je to bila prva rasprava oko toga treba li uvrstiti obuhvat od 310 hektara ili manji, vjerojatno bi to bio manji obuhvat jer je očito kako naši građani smatraju kako bi trebalo ići s manjim zahvatima.

Što vi smatrate?

Kad bi se prvi put donosila takva odluka, i ja bih bio za manji obuhvat. No, ovdje je presudna pravna sigurnost. Primjerice, ako sam kupio zemljište na kojem se može izgraditi kuća i ako sam nadokupio neku parcelu, naravno da je neprihvatljivo da netko u idućoj izmjeni plana kaže kako on ne bi htio da se tu gradi. To je ta prava sigurnost o kojoj govorim. Investitor je kupio zemljište nakon što je bilo uvršteno u Plan i ne možemo mu sada kazati kako ne može graditi.

Međutim, oporbene struje poput 'srđevaca' ili Mosta cijelo vrijeme koriste argument kako je jedina odluka o proširenju obuhvata bila ona povjerenika Želimira Bosnića iz 2006. godine koja je proglašena nezakonitom.

To nije točno. Nedavno smo imali presudu Visokog upravnog suda na tužbu Zelene akcije koja je tvrdila upravo kako nije bila uredno donesena odluka o povećanju obuhvata. Sud je to odbacio i obrazložio kako se raspravljalo o 310 hektara. Kolega Giljača tu nije iznio točnu činjenicu kako se o tome nije raspravljalo. Dakle, 2010. godine, a što potvrđuje odluka Visokog upravnog suda, je raspravljano i potvrđeno tih 310 hektara.

ČINIM RAZLIKU IZMEĐU MOSTA I 'SRĐEVACA' 

Vaš stranački kolega i dubrovački gradonačelnik Mato Franković je u nekoliko navrata, pa čak i na sjednici Gradskog vijeća, kazao kako se gore neće ništa graditi.

To ne mogu procijeniti i to je stvar investitora. Naše je da radimo u skladu sa zakonom, stvaramo pravnu mogućnost i otvaramo mogućnosti investiranja. Teško nam je procijeniti hoće li investitor nešto raditi ili ne, to ostaje za vidjeti. No, kad govorimo o tom investitoru moram kazati kako smatram vrlo nekorektnim to što je pokrenuo postupak protiv RH. Iznosio je neke činjenice koje ne stoje, primjerice kako je bio sprečavan u toj investiciji. Govorim, naravno, o Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Mi smo bili korektni prema kako tom tako i svim drugim investitorima, to nam je obveza. Tako će biti i ubuduće. Nadam se kako će se pokazati kako investitor nije u pravu. Arbitraža nije pravi sud, ali se nadam kako će biti pravična.

U kakvom ste odnosu s Ivanom Kusalićem? On je 2011. godine govorio kako mu Županija minira projekt, a vi ste govorili kako na neki način ne poštuje prostorne planove.

Županija nikada nije minirala ni taj ni neki drugi projekt. Možda smo mogli, što ne bi bilo ispravno, podleći populizmu pa kazati kako je ipak taj obuhvat prevelik, ali ne možemo tako raditi. Moramo raditi po zakonu i poštivati procedure. Pravna sigurnost je bitna, bez toga bismo bili  Divlji Zapad. A Divlji Zapad, kao ni Divlji Istok, ne želimo biti.

Spomenuli ste vijećnika Giljaču, 'srđevce', Mostovce koji se protive navedenom obuhvatu golfa na Srđu. Organizirali su prosvjede, javno su istupali, no jesu li vas ikada kontaktirali oko te problematike? Jesu li u pozadini uvjerenja i građanski aktivizam ili populizam?

Dolazili su oko pitanja obuhvata golfa kod mene i tu ih u dobroj mjeri razumijem. Nemam na to poseban prigovor. Oni su uvjereni kako je to prevelik zahvat što vjerojatno smatraju i mnogi građani. Nažalost, uvjereni su kako to župan odnosno Županijska skupština lako mogu smanjiti, što nije točno i u tom dijelu se razilazimo. Inače, nemam neki prigovor na te udruge, to je njihov dio posla i to su njihova uvjerenja. Uvijek sam im objašnjavao kako štitimo prostor i kako radimo ono što i oni nastoje raditi. Podsjetio sam ih na to kako je upravo Županija bila ta koja je zaštitila padine Srđa i spriječila gradnju u projektu Finestra na Bosanci. Imamo, jednako kao i oni, taj osjećaj za prostor. No, važno je naglasiti kako moramo biti odgovorni prema drugima i strogo poštivati zakone. Oni mogu izlaziti iz tih okvira. Iz dosadašnjeg rada se vidi kako smo se dosad držali zakona i kako nismo podlijegali nekim traženjima investitora, a ni udruga koje ne bi bile u tom okviru. Ponekad se u tome izađe i u sferu populizma. Pod tim ne mislim prvenstveno na Srđ je Grad. Više se to odnosi ma određene političke stranke kao što je Most i njima slični koji vrlo lako i rado odu u sferu prikupljanja simpatija javnosti, a zapravo im nije stalo do određenog rješenja u prostoru. Tu pravim razliku između 'srđevaca' i Mosta. Čini mi se kako Srđ je Grad iskreno zagovara svoja uvjerenja, a kako Most to žele iskoristiti za napad na vlast.

Da se vratimo malo unatrag. Kazali ste kako su po pitanju Prostornog plana postojala dva prijeporna momenta. Jedan je golf na Srđu, koji je drugi?

Postojao je prigovor od strane Općine Smokvica kako je u Plan ušlo proširenje kamenoloma Kotaca, iako je stav Općine bio da se ne dopusti proširenje zbog prašenja prilikom iskorištavanja kamena i koje, smatraju, ugrožava okolinu, premda je kamenolom poprilično udaljen od naselja. S druge strane smo imali inicijativu investitora kako im je nužno proširenje postojećeg kamenoloma. Konzultirali smo i druge jedinice lokalne samouprave na otoku te smo pronašli rješenje prema kojem smo dopustili proširenje, ali uz uvjet kako je potrebno riješiti zaštitu od prašenja. Da se radilo o novom zahvatu u prostoru, sigurno bismo ispoštovali stajalište Općine. No, ni to nije nužno. Kad bi Županija isključivo išla samo po onome što žele općine, onda ona ne bi bila autor Plana nego bi ga općine same izrađivale. No, to nije tako predviđeno. U principu nastojimo poštovati stavove općina i to smo radili uvijek, a u ovom slučaju smo pronašli kompromisno rješenje.

ŽUPANIJA NIJE ZAKAZALA U SLUČAJU MALOG GABRIJELA 

U posljednje vrijeme se puno govori o stanju zdravstva u Dolini Neretve. Dolazio je i ministar, a i vi ste išli u Neretvu u pratnji ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik dr. Marija Bekića. Što se dosad napravilo, a što je u planu?

Neretva je pokrivena zdravstvenom zaštitom, jednako kao i drugi dijelovi županije. Smatram kako mi imamo kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i dobru mrežu zdravstvenih ustanova, mada uvijek želimo više i bolje. No, Neretva ima problem s udaljenošću od OB Dubrovnik odnosno splitske bolnice. Jedan dio tih problema će biti riješen izgradnjom Pelješkog mosta, a posebno ostvarenjem naših planova da se čvorište Metković autocestom poveže do Osojnika što će doprinijeti i zdravstvenoj zaštiti stanovnika Doline Neretve jer će se skratiti vrijeme vožnje do OB Dubrovnik.

Prije oko dvije i pol godine pokrenuli smo inicijativu za dnevnom bolnicom u Metkoviću, ali smo za realizaciju te zamisli morali dobiti zgradu na korištenje. Riječ je o bivšoj zgradi suda koja je prebačena Županiji. Mi smo pravo korištenja prenijeli na OB Dubrovnik koja će tamo napraviti svoju ispostavu u kojoj će gostovati specijalisti. Imamo građevinsku dozvolu, a nakon potvrde Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, ići na javni natječaj, a sredstva su osigurana.

Kad će se ići na natječaj?

Mislim kako će javni natječaj biti raspisan za mjesec ili dva. Tamo ćemo osigurati kvalitetne uvjete posve nove ordinacije za rad. Međutim, išli smo i korak dalje pa smo zajedno s Ministarstvom dogovorili da ti specijalisti koji će raditi u dnevnoj bolnici već počnu s gostovanjem u Metkoviću, trenutno u Domu zdravlja. Prije nekoliko dana smo imali prvo gostovanje, ono dr. Stojanovića. Odmah na početku se pokazalo kako taj model funkcionira. I inače je cilj dnevne bolnice da se medicinske usluge približe građanima i da oni u svom mjestu mogu dobiti specijalistički pregled i obaviti manje zahvate koji ne traže boravak u bolnici.

Dakle, to je već počelo u Metkoviću i tako će funkcionirati do završetka zgrade dnevne bolnice, a kad se ona dovrši, cijela će situacija biti još bolja.

To je prva mjera. Druga mjera, koju provodimo u suradnji s Ministarstvom, a slijedom novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jest povećanje broja dežurstava. Dobili smo dva takva punkta dežurstva za našu županiju. Dogovorili smo da jedan bude u Opuzenu, a drugi će biti u Veloj Luci. U Dubrovniku imamo Opću bolnicu stoga smo procijenili kako nam punktovi tu nisu potrebni.

Treća mjera koju smo dogovorili s liječnicima u Domu zdravlja, a posebno pedijatrima, tiče se dodatne opreme. Imali smo određene inicijative građana kako bi se prevenirale tragedije poput one ogromne, u kojoj je preminuo mali Gabrijel Bebić. Imali smo sastanak s liječnicima i dogovorili smo kupnju određenih uređaja, prijenosnog inkubatora, vage za pacijente koji koriste dijalizu, mini laboratorij… Uvažili smo zahtjeve građana kako bi se osjećali sigurnije.

Tragedija koja se dogodila u Neretvi također je bila jedna od tema Skupštine. Dijelu vijećnika ste uputili kritiku kako ne treba roditeljima malog Gabrijela Bebića dodatno stavljati sol na ranu. Naravno kako Županija ne može biti odgovorna za tragediju kao takvu, ali jest odgovorna za stanje zdravstva. Je li se moglo bolje?

Od strane organizacije ne, jer smo imali na raspolaganju, i u tim trenucima, sve ono što po svim standardima trebamo imati. Dakle, imali smo liječnike hitne medicine, otvorene ambulante, liječnici su primili i tog dječaka, imali smo pedijatra, vozila… Ništa nije manjkalo u organizacijskom smislu. Ne bih išao u daljnju ocjenu jer će to tek utvrditi nadležna tijela. U Neretvi imamo dva doma zdravlja i oni uredno funkcioniraju, imamo dva punkta hitne medicine koji također uredno funkcioniraju. Sve što smo trebali osigurati, to smo i osigurali. Nije se, recimo, dogodila situacija da je pacijenta trebalo prevesti u Dubrovnik pa nije bilo vozila i slično. No, ogromna tragedija se nažalost dogodila. Je li se mogla izbjeći? To moraju mjerodavni procijeniti.

Tragedija je pogodila sve nas koji nismo poznavali dječaka, a teško je uopće zamisliti kako je samoj obitelji i moramo poštivati njihovu bol. Zato sam na Skupštini i naglasio kako trebamo biti oprezni kako ne bismo uvećali bol obitelji. Treba prepustiti nadležnim tijelima da daju ocjenu oko toga je li postojao određeni propust ili ne. Nismo mi ti koji možemo takvo što ocijeniti niti insinuirati određene stvari, a da ne govorim kako bismo time mogli naštetiti obitelji jer im je i bez toga dovoljno teško. Važno je ne izlagati ih situacijama u kojima bi se možda ponovno mogli razočarati. Mjere koje smo poduzeli na neki način pokazuju kako suosjećamo i kako je i nas sve to skupa pogodilo. Možda bi netko iz struke kazao kako neki od novonabavljenih uređaja baš i nije prijeko potreban, ali želimo pokazati kako uvažavamo inicijtive sugrađana i liječnika.

MOGUĆA SU MANJA KAŠNJENJA KOD NEKIH FAZA PROJEKTA PELJEŠKOG MOSTA

I u ovoj priči ste spomenuli Pelješki most i autocestu do Dubrovnika. Kazali ste kako bi Kinezi mogli dovršiti most i prije roka i to nije sporno. Kao sporne se spominju spojne i sporedne ceste, postoji mogućnost da ne budu gotove prije ili barem kad i sam most. Koliko je izgledan taj scenarij? Hoćemo li imati most koji ne vodi nikamo?

Ukupni projekt se sastoji od četiri faze. Jedna je sam Pelješki most na kojem se trenutno izvode radovi i vjerujemo kako će oni biti dovršeni u zadanom roku, dakle unutar 36 mjeseci, a neki kažu i prije. No, prepustimo to izvođačima. Prema onome što smo dosad vidjeli, vjerujem kako to može biti kvalitetno izvedeno, u roku te za one novce za koje je i ugovoreno.

Druga faza su pristupne ceste od mosta do magistrale u Dubokoj i od Brijeste do pelješke ceste u Sparagovićima. Tu smo imali otezanja oko odabira izvođača radova. No, žalbe se mogu uložiti, to se ne može spriječiti, ali je važno naglasiti kako one neće omesti cijeli projekt. Mogu ga usporiti za 15-ak dana, ovisno o trajanju procedure. Žalitelj ima pravo izraziti žalbu, na nju se očituju Hrvatske ceste, državna komisija nakon prikupljanja potrebnih podataka ima određeni rok za donošenje odluke, nakon čega se procedura nastavlja. Može doći do manjeg otezanja, ali ne može ništa biti dovedeno u pitanje. Europska komisija je osigurala sredstva, građevinske dozvole su tu.

Preostale dvije faze odnose se na tzv. zaobilaznicu Stona s nekoliko tunela, s mostom kod Broca, do magistrale u Zaton Dolima. To je sada u fazi natječaja. Svjesni smo kako može biti određenih otezanja jer je riječ o zahtjevnim ponudama i velikim iznosima. No, napominjem, riječ je o danima, ali se ne može ugroziti projekt. Ministarstvo je uvjereno kako će sve biti u zadanim rokovima, i ja također vjerujem u isto.

Kolika bi mogla biti ta manja kašnjenja?

Pa recimo da nešto može kasniti nekakvih mjesec dana.

Što je s autocestom?

U svim svojim planovima, projekcijama, strategijama  i programima, osim Pelješkog mosta, imamo i druge vidove povezivanja naše županije. Pelješki most je od goleme važnosti kako za nas, tako i za cijelu Hrvatsku jer je geostrateški povezuje. No, osim toga, želimo brze i snažne prometnice koje povezuju Dubrovnik s ostatkom Hrvatske. Pri tom prvenstveno mislimo na autocestu koja je kao takva ucrtana u sve naše prostorne planove. Drago nam je jer je Vlada na sjednici u Dubrovniku uz brojne zaključke donijela i jedan koji se tiče pokretanja izrade Studije izvodljivosti za dvije dionice ceste; od Osojnika do Zaton Dola i od Duboke do čvorišta Metković.  Ta obveza je povjerena Hrvatskim autocestama što nam je drago jer to uvažava našu projekciju iz prostornog plana da to bude autocesta. Ne možemo sa sigurnošću kazati kako će to tako i biti jer Studija će tek pokazati svoje rezultate, no polazimo od toga kako nam treba jaka i snažna prometnica, a ona u prostornim planovima jest autocesta i apsolutno stojimo pri tome kako to treba biti dionica Jadranko-jonske autoceste koja treba prolaziti kroz RH, dakle teritorijem županije do čvorišta Metković, a ne kroz susjednu BiH. Tako bismo bili spojeni s mrežom autocesta Hrvatske i uz prometnicu prema Zračnoj luci te brzu cestu od Pelješkog mosta do Perne sa zaobilaznicom Orebića bili bismo time uredno cestovno spojeni s ostatkom Hrvatske i bili bismo ravnopravni s drugima, a što zaslužujemo posebno kao najjužniji dio zemlje.

Dugo se o tom projektu priča, ali autoceste nema. I građani su pomalo postali skeptični oko toga. Jeste li razgovarali s Vladom, imate li neke povratne informacije, postoji li nešto opipljivo?

I u novom županijskom prostornom planu je ta cesta- autocesta. Istina je kako se ne ispunjavaju sve odrednice Prostornog plana baš uvijek onako kako su zacrtane, ali ako nisu zacrtane, tek se onda neće ni ostvariti. To je rješenje koje smo imali u svim našim prostornim planovima, a koje imamo i danas.

O tome smo razgovarali s Vladom u više navrata, i prije njihove sjednice u Dubrovniku. Također, tu je i zaključak Vlade sa same sjednice za koji smo se i mi zauzeli. Zadatak izrade studija povjeren je Hrvatskim autocestama što pokazuje kako Vlada ima razumijevanja za pristup da to bude autocesta. Osim toga, ispituje se dionica od čvorišta Metković do Duboke i od Zatona Dola do Osojnika. Dakle, to je nastavak postojeće autoceste jer u nekim drugim varijantama se govorilo o dionici Ploče-most. Tada to ne bi bila autocesta, a čvorište Metković je ipak zadnja točka autoceste.

NA STUDIJI ZA AUTOCESTU DO DUBROVNIKA SE VEĆ RADI, ZA MJESEC DANA LOKACIJSKA DOZVOLA ZA LUČINO RAZDOLJE  

Postoje li neki rokovi vezano uz Studiju izvodljivosti?

Bio sam kod našega saborskog zastupnika Branka Bačića koji nam je od velike pomoći i koji nam je pomagao i oko formuliranja naših prijedloga prema Vladi, a koje je Vlada u gotovo sto posto slučajeva prihvatila te uvela u svoje zaključke. Imali smo razgovor s direktorom Hrvatskih autocesta i on već radi na Studiji. Ponovno ćemo imati sastanak s njim i provjeriti je li raspisan natječaj za izradu Studije. Dakle, već se radi na tome.

Nekoliko puta ste spomenuli sjednicu Vlade u Dubrovniku na kojoj su doneseni brojni zaključci, potpisani su ugovori, odluke 'teške' 4,5 milijardi kuna. Što od svega toga smatrate najbitnijim za žitelje Dubrovačko-neretvanske županije?

Tri projekta smo već spomenuli; to je autocesta do Osojnika, drugi je pelješka cesta od mosta do Perne, a treći je brza cesta do Zračne luke Dubrovnik. Bilo je puno zaključaka ukupne vrijednosti 4,5 milijarde kuna, neki od njih su od iznimne strateške važnosti za županiju. Uz tri nabrojena, to su svakako i oni koji se tiču lučke infrastrukture za bolje povezivanje otoka. Imamo tu osam luka, jedna od njih, ona koločepska, već sad kreće u javnu nabavu. Ostale su u fazi pripreme i bit će također financirane europskim sredstvima.

Osim toga, to je i veliki sustav navodnjavanja Donje Neretve. Uz navodnjavanje, on predstavlja i  zaštitu od zaslanjenja. Poznato je kako postoji prodor soli i kako je slabiji dotok slatke vode u Dolinu Neretve. Riječ je o vrlo vrijednom projektu, procijenjen na više od 500 milijuna kuna. On je u jednom svom segmentu već započeo u Gradu Opuzenu, no riječ je o sveobuhvatnom projektu koji podrazumijeva jednu pregradu na Neretvi koja će čuvati slatku vodu od prodora morske vode.

U zaključcima se našao i Centar za gospodarenje otpadom. To je projekt koji smo već pripremali, no on je sad prošao i zaključak Vlade. Vrlo skoro će ići u realizaciju.

Kada bi to moglo biti?

Nakon što je usvojen županijski Prostorni plan, očekujemo i lokacijsku dozvolu. To je bio jedan od preduvjeta. Vjerujemo kako ćemo za mjesec dana imati lokacijsku dozvolu, a vrlo skoro očekujemo i Studiju. Ona će ići na suglasnost JASPERS-a i očekujemo kako će to imati pozitivan ishod. Nakon toga se kreće u odluku o financiranju. Projekt se u velikoj mjeri financira iz europskih sredstava, dio će financirati Država, a nešto će morati i sama Županija.

Paralelno radimo pripreme dvaju projekata pristupnih cesta za Centar, što će predstavljati novu kvalitetu u prometu tog dijela Primorja. To je cesta od Čepikuća do Trnovice koja će se vrlo sporo početi graditi te spoj od Lisačkih rudina do Čepikuća, obilaznica Lisca. Imamo i projekt vodoopskrbe tih naselja, a paralelno radimo i na osiguravanju električne energije.

Tu je i višenamjenski kongresni centar koji je također dobio potporu Vlade. Još uvijek nismo riješili problem financiranja, ali važno nam je kako je Vlada svojim zaključkom pokazala kako to prepoznaje kao projekt od interesa za Republiku Hrvatsku. Ne gradi se, naravno, kongresni centar u bilo kojem naselju. Vjerujem kako ćemo ga izgraditi te tako biti prvi grad u Hrvatskoj s kongresnim centrom i kako ćemo biti najvažniji kongresna destinacija u ovom dijelu Europe.

Donesen je i zaključak o uvrštavanju Osnovne škole Cavtat među strateške projekte RH u financiranje od strane Ministarstva. Ima i drugih potreba, ali to je najvažniji školski infrastrukturni projekt u našoj županiji. Na njemu radimo već dugo zajedno s Općinom Konavle.

Također, potvrđena su i dva važna projekta; tzv. integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) za Grad Dubrovnik sa susjednim područjem od Konavala do Stona te jedan sličan, ali manji projekt, za Dolinu Neretve, a to je intervencijski plan za šest jedinica lokalne samouprave koje su nisko rangirane na indeksu razvijenosti u RH. Dubrovnik je imao priliku iskoristiti ITU i u proteklom vremenu, no to se nije dogodilo. Sada će to iskoristiti, što je pozitivno. Neki drugi gradovi već koriste taj mehanizam. Neretva po prvi put ulazi u taj mehanizam koji je predviđen za slabije razvijena područja.

Svakako, tu je i dnevna bolnica u Metkoviću. Taj projekt već ide, ali je Vlada zaključkom potvrdila kako je važan i za njih.

Tu možemo ubrojiti i raspisivanje natječaja za koncesiju za turističko naselje i marinu na Lastovu, brojne projekte vodoopskrbe i odvodnje koji su odobreni. Puno je važnih zaključaka, izdvojio sam samo dio njih koji su po mom mišljenju najvažniji za daljnji smjer razvoja županije.

Još jedna vrlo aktualna tema u posljednje vrijeme je i privatizacija Maestrala, nakon više pokušaja. Kako gledate na nju?

Drago mi je što je privatizacija nakon više pokušaja uspjela. Vjerujem kako će investitor ulagati sukladno našoj Strategiji razvoja turizma, kako će to biti objekti visoke kategorije te kako ćemo dobiti nove sadržaje na tom području. Kao što i sami znamo, bilo je želja da se privatizacija dogodi putem radničkog dioničarstva. Takve smo ideje također uvijek podržavali i da je bilo takvih inicijativa, mi bismo ih pozdravili.

Spominjete radnički model. Kako na to gledate iz perspektive Osmina? Bi li takav ishod bio bolji?

U Osminama smo imali takav pokušaj koji je uspio i koji se potvrdio kao dobar. To dobro funkcionira nije došlo do promjene vlasničke strukture ili prodaje, iako je i to pravo dioničara. Pokazali smo kako to može biti dobar model. Ljudi me često pitaju za Osmine, znaju kako sam bio predvodnik te privatizacije koja je, nasreću, uspjela jer smo je dobro i temeljito pripremili.

Na početku mandata smo kao stranka i koalicija najavili kako ćemo podržati svaki takav pokušaj ako je utemeljen i dobro osmišljen, ako postoji vizija i jamstvo. Nadali mo se kako će zaposlenici Maestrala možda iznjedriti jedan takav vid zahtjeva prema Državi, no to se nije dogodilo.

Da se dogodilo, smatrate li kako bi to bio bolji ishod?

Bilo bi lijepo da je još nešto došlo u ruke zaposlenika, no čini se kako nije bilo realno jer nitko nije izašao s takvim programom. No sad napokon imamo investitora i to je također dobro.

VOLIO BIH DA STRANKA IZNAĐE JOŠ KANDIDATA ZA ŽUPANA 

Dugo ste u politici, imate puno utakmica iza sebe, puno iskustva. Jeste li se umorili?

Nisam, iako imam iza sebe iskustvo i, kako kažete, brojne utakmice. To mi i pomaže u svakodnevnom poslu. Mladi kolege imaju određenu novu energiju koja je dobrodošla, imaju svježa razmišljanja. Mi stariji imamo određeno iskustvo koje je vrlo korisno. Zdravlje me dobro služi i imam energije. Svakodnevno, s lakoćom, obavljam ovaj posao. Umorio se nisam, imamo programe koje smo zacrtali. Imam neke svoje principe kojih se ustrajno držim sve ove godine, a to ću raditi dok budem na ovoj poziciji. Dosad smo pokazali, a ovo je moj treći mandat, jedan svježiji, noviji pristup politici. To je držanje do vjerodostojnosti i odgovornosti. Ako se prisjetite programa koje smo od 2009. godine iznosili i za koje smo tražili i dobili potporu građana, vidjet ćete kako ih se uistinu i držimo. Posebno se držimo onih stvari koje smo odredili kao prioritetne, kao važne, strateške… Sa zadovoljstvom mogu kazati kako smo 2009. godine prepoznali i jasno stavili u program tri strateška cilja ove županije, uz brojne druge.

To su projekti na koje ste najponosniji u svojim mandatima?

Tako je. Ponosni smo na to što se Pelješki most konačno realizira. Građani su uvijek znali što je to Pelješki most i bili su pobornici tog projekta. U politici je bilo nekakvog kolebanja, prije svega možda iz nekih politikantskih razloga što nije dobro ni opravdano. Naravno kako je to projekt kojeg realizira Država, ali bez naše ustrajnosti ne znam kad bi to bilo. Ne kažem kako ne bi bio, ali ne znam kad bi se to dogodilo.

Drugi važni strateški cilj je bio da se Županija ne ukine i da naše područje ne bude pripojeno nekoj široj regiji. Ova Vlada je potvrdila status županija kao neosporno dobar način regionalnog ustroja, što smo mi uvijek tvrdili, a posebno za našu županiju jer smo uvijek naglašavali kako moramo ostati regionalna jedinica. Zadovoljni smo svojim statusom, a on će biti još i jači. Tako se planira spajanje Ureda državne uprave sa županijama što će im dati još veću važnost. Vjerujem kako će organizacija poslova biti još bolja.

Ostaje nam treći cilj, a to je autocesta do Dubrovnika. Na tome ćemo ustrajati svim snagama jednako kao što smo to radili i s drugim projektima.

Može li se očekivati vaša ponovna kandidatura za župana?

O tome ćemo razgovarati u stranci. Rekao sam kako bih volio da stranka iznađe još kandidata za župana pa da se dogovorimo kako ćemo se najbolje organizirati. Ne mislim ići u mirovinu, ona mi ne treba, a život je prekratak. Očekujem kako ćemo razgovarati i o drugim kandidatima i dogovoriti se oko svega. Radim punom snagom i tako ću raditi sve dok sam tu.

U posljednje vrijeme vas se spominjalo u kontekstu EU parlamenta. Imate li takvih ambicija?

Nemam. Nisam se kandidirao kad smo na sjednici Županijskog odbora stranke odlučivali o tome koga bismo predložili središnjici za listu za EU parlament. Ne mislim kako je ta funkcija nevažna ili nedovoljno izazovna, ali smatram kako mi ovaj posao pruža veće mogućnosti za aktivno djelovanje. Sudjelujem u europskoj politici kao član Odbora regija u Bruxellesu, poznajem to okruženje, no to je ipak jedan drugačiji vid angažmana. S izradom određenih mišljenja sam potvrdio, kao voditelj našeg izaslanstva, da i mi kao male države i regije možemo aktivno doprinositi europskoj politici. Bio sam koordinator izrade mišljenja koje je u ovom trenutku i najvažnije mišljenje u Odboru regija na temu višegodišnjeg financijskog okvira, dakle budućeg proračuna EU od 2021. do 2027. godine. Ono je usvojeno u Odboru i sada predstavlja službeno stajalište lokalne i regionalne samouprave prema Parlamentu, Komisiji i Europskom vijeću, dakle predsjednicima vlada koji moraju donijeti konačni dokument. Takav angažman je dobar, jer ostavlja moj temeljni angažman ovdje, u Županiji. Tu vidim probleme naših ljudi, nastojim organizacijom županijske administracije i svih tijela doprinijeti njihovom rješavanju. Živimo u jednom vrlo osjetljivom području, kako prometno, tako i zemljopisno. Smatram kako je tu moj doprinos važniji. Zato se nisam kandidirao za EU parlament. Za ostalo ćemo se dogovoriti unutar stranke jer me ona podržavala u svim mojim kandidaturama. Vjerujem kako sam opravdao njihovu potporu.

Na prvu izgledate dosta ozbiljno, možda čak i rezervirano. No, ljudi koji vas privatno poznaju kažu kako ste dosta jednostavna, vedra osoba.

Mislim da je i jedno i drugo točno. Posao uvijek prihvaćam ozbiljno i odgovorno jer sam svjestan kako sve ono što župan, gradonačelnik ili premijer rade ima odjeka na mnoge procese i ljude. Ne može se tome pristupati neozbiljno i neodgovorno, stoga se tako nastojim i ponašati. Mislim kako sam u drugim segmentima života prilično jednostavan. Zapravo mi je drago što nisam jednostrana osoba. Jednostavan sam u svemu ostalome, osim u poslu.