AUTENTIČNOST – prosječni moderni turist želi autentičnost, želi vidjeti kako lokalno stanovništvo živi i diše, a kada mu pokažeš autentične gruške nebodere, gdje je lokalno stanovništvo skoro mrtvo i ne diše, pobjegne glavom bez obzira u srce turističke gužve.

BACKPACKER – turist s ogromnim ruksakom koji bi tijekom svog jednodnevnog posjeta Dubrovniku htio noćiti u luksuznom smještaju, pojesti jastoga, obići otoke, pohoditi walking turu, ići žičarom na Srđ, popeti se na zidine, kušati vina i sireve, degustirati sushi… I sve to za – nula kuna.

BAKŠIŠ – glavni motivator radnika u turizmu, (s)tvar koja galvanizira sezonskog djelatnika. Nešto kao turistički Ćiro Blažević.

BOOKER – turistički djelatnik koji zarađuje za život lažući, odnosno kršeći osmu Božju zapovijed.

CIJENA – alat s kojim domaćin reketari posjetitelja.

ČISTAČ(ICA) – najtraženije zanimanje u Dubrovniku. Trenutno se na dubrovačkom tržištu rada ne traži nijedan inženjer, nijedan arhitekt, nijedan elektrotehničar, nijedan pilot, nijedan geodet, nijedan strojar, nijedan kamenorezac, nijedan restaurator, nijedan ribar, nijedan poljoprivrednik, nijedan gitarist, nijedan slikar, ali se zato traži deset tisuća i dvadeset četiri osobe za čišćenje apartmana.

DUBROVAČKA KUGLA SLADOLEDA – najskuplje geometrijsko tijelo u Univerzumu. Prvo ide dubrovačka kugla sladoleda, pa potom dijamant.

ĐANI BANOVAC – turistički radnik koji s gostima razmjenjuje osobne kontakte. Svaki drugi fizički kontakt Đanija Banovca ide na kuću.

GOST – svakog gosta, pet minuta dosta.

GRAD – stari dio Dubrovnika omeđen zidinama, prostor u kojem je ljeti nemoguće sresti ijednog Dubrovčanina.

HOBOTNICA – životinja iz dubrovačkih restorana s nevjerojatnom i zapanjujućom sposobnošću izlaska na pjat pred goste u obliku lignjuna.

IMPORTANNE RESORT – kratica za humanitarnu organizaciju Royal Blue Princess Ariston Palm Neptun Hotel, koja se donacijama Plave Princeze iz Kraljevske obitelji Ariston bori za očuvanje palmi oko Hotela Neptun.

INDIJCI – omiljeni dubrovački turisti, nešto poput palmine pipe.

ISKUSTVO – sve što prosječni turist želi je iskustvo. Turist, znači, želi na svom putovanju iskusiti iskustvo, i sve ga tako iskusno iskušavati dok iskušavanja iskustava uopće ima. A jednog dana kada se ostari i turističkog iskustva više ne bude, ostat će uspomena na iskustvo iskušavanja iskustava, a to će postati sjajno iskustvo.

IVICA ROKO BOBO – teorijski fizičar koji je znanstveno dokazao uzročno-posljedični odnos prostor-vremena u turizmu. Naime, opća teorija turističkog gužvoviteta Ivice Roka tvrdi da povećanje broja turista u nekom prostoru automatski povećava vrijeme čekanja domaćeg čovjeka u tom istom prostoru. Fizičar Roko u svom je znanstvenom radu to objasnio ovim riječima: „Kad u butizi uzmete hladno pivo, dok dođete na red, piva se ugrije zbog gužve“.

JAVNA POVRŠINA – javni prostor koji služi za postavljanje stolova i stolica. Ono što su za plaže ležaljke, to su za javne površine stolovi.

JAVNI PARK – javni prostor koji ničemu ne služi, ali uvijek postoji nada da će se u budućnosti i tu postaviti stolovi, stolice, ležaljke, kreveti, kauči, ormarići, komonćini, kade, zahodske školjke, ogledala, komode, tapete, pločice, zavjese, laminati, frižideri, parketi, nape, mašine, sudoperi, lusteri, ugradbeni ormari, koncesionari i koncesije.

KLAPA – skupina odraslih i emocionalno nezrelih muškaraca koji plačući kidaju vene zbog neobrane masline.

KONCESIONAR – sakupljač starih ležaljki.

KONOBAR(ICA)  - osoba do 30 godina starosti, koja radne zadatke obavlja na kokainu i(li) amfetaminu, jer drugačije ne bi mogla izdržati prekovremene sate.

LAPAD – strana svijeta gdje zalazi sunce. Na istoku se rađa, a na Lapadu nestaje.

LAPTOP – najtraženiji glazbenik tijekom turističke sezone pogotovo na partyjima elektronske glazbe.

LIJERICA – glazbeni instrument, po zvuku sličan motornoj pili.

LJETNE IGRE – kulturna manifestacija koja svojim sjedalicama na tribinama prouzroči više diskus hernija od svih ostalih mogućih aktivnosti na otvorenom i to zajedno.

MASLINA – glavna kurvetina, pardon prostitutka klapskih pjesmarica.

MASOVNI TURIZAM – turizam velike mase, pretili turizam, turizam kojemu su začepljene vene, arterije, ulice i trgovi.

MORE – slana tekućina na kojoj počiva čitavo gospodarstvo Dubrovnika i Hrvatske. Iz zahvalnosti prema toj činjenici, mnogi Hrvati pišaju, seru, bacaju plastiku, te prolijevaju naftu, ulje i druge derivate u modro plavetnilo.

NERVOZA – najčešća emocija koju koriste dubrovački turistički djelatnici u radu s gostima.

NIĐE – riječ koju Dubrovčanin koristi kao odgovor na pitanje: „Gdje izlaziš?“

PARK ORSULA – mjesto predviđeno za održavanje koncerata na kojemu se ne održavaju koncerti.

PARTY – muzički nastup na kojem svira laptop, najtraženiji glazbenik tijekom turističke sezone.

PRIJE – vremenski prilog koji označava period kada je sve bilo bolje nego danas. Recimo, prije je na plaži Banje bilo bolje nego sada, jer se kupačima naplaćivao ulaz. Vremenski prilog „prije“ obično češće koriste sredovječne i starije osobe. Možete ih prepoznati ako ih priupitate: „Što je bilo prije? Kokoš ili jaje?“. Oni će vam spremno odgovoriti: „Prije je bilo bolje!“

PLAŽA – mjesto uz more koje je Bog stvorio kako bi se na njemu mogle odmoriti prazne ležaljke.

PLEMENA – malo je poznato, točnije nepoznato je i nepriznato u historijskoj nauci, ali srpski grad Dubrovnik osnovala su srpska plemena Travunjani, Zahumljani, Čejeni, Apači, Sijuksi, Avari, Mongoli, Tatari, Irokezi, Zulu, Tutsi, Hutu, Masai i Konavljani.

PROMET – prosječni građanin najviše sati u svom prosječnom životu provede u koloni u prometu. Poslije prometa ide posao, pa spavanje.

REVELIN – Vijeće umoljenih 1539. donijelo je odluku da svatko tko dolazi u grad mora sa sobom donijeti jedan kamen primjeren tjelesnoj snazi donositelja, a sve kako bi se što prije izgradila tvrđava za nastup laptopa Fedde le Granda i tableta Carla Coxa.

REVIEW – alat kojim posjetitelj reketari domaćina.

RIBARSKA VEČER – večer morskih plodova, vina i glazbe na kojoj nema nijednog ribara.

SOBAR(ICA) – osoba koja čitav radni dan provede u sobi, bez da se izvali na krevet. Narod takve osobe naziva drugim imenom – baksuzi.

SKIPPER – ljepša riječ za morskog taksista.

SVETI JAKOV, PLAŽA – umjetnička galerija gdje koncesionari-kolekcionari izlažu prazne ležaljke.

SVJEŽE – pridjev koji u se u dubrovačkim restoranima rabi za označavanje smrznutih namirnica. Svježe znači da nema ni 15 godina otkako je proizvod zamrznut.

TAKSIST – vozač koji je uvijek nezadovoljan visinom prihoda.

THREE ISLANDS – skupocjeni izlet na tri elafitska otoka na kojima se nema što za vidjet.

TREĆA NA KUĆU – davno izumrli običaj kojim su ugostitelji nekoć nagrađivali vjerne posjetitelje. Danas čašćenja na kuću u Dubrovniku više nema – da biste to doživjeli morate otići u Belfast.

TURISTIČKI VODIČ – osoba koja pila goste s godinom gradnje crkve svetog Spasa i neoromaničko-gotičkim-barok-rokoko arhitektonskim stilom, a ovi zijevaju i pitaju se može li ih crkva svetog Spasa spasiti dosade.

UBER I TAKSI – partizani i ustaše, Rangers i Celtic, Roma i Lazio, kauboji i Indijanci, Asteci i Španci, Boca i River, pas i mačka, zatvor i sraćka, Karadžić i Gotovina, Izrael i Palestina, stric i strina, kušin i stina...

VLASNIK APARTMANA – osoba koja život provodi u kuknjavi. Ili nije zadovoljna popunjenošću, ili nije zadovoljna prihodima, ili nije zadovoljna gostima, ili nije zadovoljna koliko vremena potroši na check in gostiju ili čišćenje, ili nije zadovoljna što se gosti sami ne čekiraju i što sami ne čiste apartman, ili nije zadovoljna što je maslina glavna zvijezda klapskih pjesama, a ne recimo košćela…

TAKENOKO – u prijevodu s japanskog - mjesto bez jaja na oko

YOUTUBE INFLUENCER – turist koji želi svijetom putovati džabe, na što se krste naše babe. Desnom rukom se križaju, dok u lijevoj drže natpis Rooms.

ZIDINE – fortifikacijski sustav kojeg su stari Dubrovčani napravili bez imalo hlada. Jesu li oni normalni? Pa zašto nisu mislili na jadne turiste koji ni krivi, ni dužni svaki put dobiju sunčanicu?

ŽIČARA – prijevozno sredstvo s kojim Lukšići vozaju Grad Dubrovnik rugajući mu se.