Utječe li činjenica da ste rođene kao najmlađe, najstarije ili pak srednje dijete u vašoj obitelji na vaš uspjeh u životu? Vjerojatno niste baš pretjerano razmišljale o tome, ali brojna istraživanja i znanstvenici koji su se bavili ovim fenomenom tvrde kako to može itekako utjecati na vas, na to hoćete li biti uspješnije ili manje uspješne u životu i hoćete li biti vođa ili ne. Business Insider iznio je nekoliko zanimljivih nalaza raznih istraživanja koja su pokazala da vrijeme rođenja itekako utječe na neke od aspekata naših života. Evo o čemu se radi.

1. Prvorođena djeca su predodređena za uspjeh

“Oni na svijet dolaze kao prinčevi ili princeze svojih roditelja”, objašnjava u članku za časopis Time Jeffrey Kluger, autor knjige The Sibling Effect: What the Bonds Among Brothers and Sisters Reveal About Us. “Njih roditelji češće razmaze, češće im ugađaju i zbog toga odrastaju s mišlju da su oni uvijek u centru svoje obitelji.”

Prvorođena djeca su, također, predodređena da budu vođe. Istraživanje provedeno 2007. među 1.582 šefova raznih tvrtki je pokazalo da je čak 43 posto njih prvorođeno u svojim obiteljima. Još je jedno manje istraživanje pokazalo da je za prvorođenu djecu 55 posto veća šansa da će nekad u životu postati vlasnicima ili šefovima neke organizacije ili pak osnovati vlastitu.

“Studije provedene među direktorima organizacija su pokazale da su prvorođena djeca konzervativniji šefovi kompanija te se uvijek trude da sve ide svojim tokom i na vrijeme”, objašnjava Kluger. Elon Musk, Richard Branson i Jeff Bezos samo su neki od poznatijih direktora popularnih organizacija, a prvorođena su djeca u svojim obiteljima.

Starija djeca također češće imaju viši IQ te su mnogo pažljivija i radišnija, kako je jednom prilikom izvjestio New York Times, zbog čega češće imaju veće plaće, barem ako je suditi prema studiji koju je proveo CareerBuilder.

2. Srednja djeca su često timski igrači

Djeca koja su rođena ‘u sredini’ obično imaju manje jasno definiranu osobnost nego njihova starija i mlađa braća ili sestre. “Oni su prava slagalica. Mogu pokupiti dijelove osobnosti mlađih ili starijih u obitelji ili pak jednostavno spojiti ponešto od svakoga”, piše Kluger.

Jedno je istraživanje provedeno na Sveučilištu Redlands u Kaliforniji pokazalo kako su srednje rođena djeca više fokusirana na veze s drugima, što im uvelike pomaže u poslu. “U srži gotovo svakog posla je taj dio povezivanja s drugima – veze, pregovori, sastanci s drugim stranama. Srednje rođena djeca možda neće postati šefovi velikih korporacija, ali što god radili, radit će to potpuno kolegijalno i u dogovoru s drugima. Što na kraju znači da će poslove odrađivati čak i mnogo uspješnije nego najmlađa  ili najstarija djeca u obitelji”, objašnjava Kluger.

Katrin Schumann, jedna od autorica knjige The Secret Power of Middle Children: How Middleborns Can Harness Their Unexpected and Remarkable Abilities, za Psychology Today jednom je prilikom izjavila kako su “srednje rođena djeca iznimno društvena, dobri pregovarači i timski igrači koji razmišljaju ‘izvan kutije’ i opiru se konformizmu”.  A samo neki ljudi koje je navela kao savršene primjere su; Madonna, Martin Luther King Jr., Charles Darwin i Abraham Lincoln.

3. Najmlađa djeca pišu svoja pravila

Kad ste rođeni posljednji, morate se naviknuti na to da ste najmlađi i najslabiji od cijele grupe. “I zbog toga su najmlađa djeca najčešće sklona buntovništvu i nekakvom rušenju pravila. No, zbog svega toga su i mnogo duhovitiji, intuitivniji i karizmatičniji nego njihova starija braća i sestre. Kad već ne možeš koristiti snagu kako bi se zaštitio, moraš se naučiti braniti šarmom i obratiti pozornost na misli i motivacije drugih ljudi kako bi uvijek bio korak ispred njih”, objasnio je Kluger.

Najmlađa djeca će se češće odlučivati na bavljenje nekakvim ekstremnim sportovima, kako tvrde rezultati istraživanja provedenog na Sveučilištima Kalifornija, Berkeley i Guildford, a samim time češće će poduzimati rizike i u poslovnom okruženju. “Najmlađa djeca su najviše spremna srušiti stara i izgraditi neka vlastita, nova pravila – tako će se često odlučiti na potpuni redizajn kompanije ili će je pak jednostavno pokušati unaprijediti”, tvrdi Kluger.

Još je jedna, manja studija, pokazala kako su najmlađa djeca i najviše opuštena od svih u obitelji te su obično duhovitiji. “Nekoliko je istraživanja došlo do rezultata da će najmlađa djeca u obitelji češće odabirati pozive kao što su pisac, umjetnik ili komičar, a Stephen Colbert, najmlađe dijete u svojoj obitelji, odličan je primjer za to. I sve ovo ponovno naglašava sposobnost najmlađe djece da se uvuku u misli drugih ljudi. Jednostavno ne možeš napisati pjesmu bez da dubinski razumiješ što tvoju potencijalnu publiku pokreće”, objašnjava Kluger.

Izvor: ženanet.hr