Apollo 14 sletio na mjesec, umro Penkala, rodio se Juraj II. Drašković

Autor: dubrovackidnevnik.hr
Razni događaji su obilježili povijest čovječanstva, i da nije bilo povijesti koja je ostala sačuvana u riječima, pismu i knjigama ne bi bilo ni pojma čovječanstva, barem tako navodi jedan povjesničar. Današnji dan obilježilo je slijetanje letjelice Apollo 14 na mjesec, na današnji dan rodio se Juraj II. Drašković, hrvatski ban i zagrebački biskup, a 5. veljače 1922. umro je hrvatski genij Eduard Slavoljub Penkala.

Letjelica Apollo 14 lansirana je uspješno iz Svemirskog centra John F. Kennedy 31. siječnja 1971. Planirano mjesto za pristajanje na mjesečevoj površini bila je regija Fra Mauro koja je bila predviđena za slijetanje i u prethodnoj misiji Apolla. Ta mjesečeva regija odabrana je iz razloga što su na njoj najvidljivija razna geološka oblikovanja mjesečeve površine poznata kao Fra Mauro formacije. Samo mjesto slijetanja bilo je vrlo blizu onog mjesta koje je bilo predviđeno za slijetanje Apolla 13., koji zbog kvara nikad nije sletio na mjesec.

Apollo 14 je na površinu Mjeseca pristao 5. veljače 1971. U mjesečevom modulu su bili zapovjednik Alan Shepard i astronaut Edgar Mitchell koji su na Mjesecu izvršili razne površinske eksperimente što im je bilo olakšano uvođenjem transportera opreme koji je bio novost u odnosu na misiju Apollo 13. Astronauti su na Mjesecu proveli ukupno 9 sati i 21 minutu. Zanimljivost je da netom nakon što je završio svoju mjesečevu šetnju, zapovjednik Alan Shepard bio prva osoba koja je na mjesečevoj površini udarila lopticu za golf.

Nakon uspješnog uspinjanja u mjesečevu orbitu mjesečev modul se spojio sa zapovjednim modulom. Letjelica je usmjerena prema Zemlji te se na nju uspješno spustila 9. veljače 1971.

Juraj II. Drašković je rođen 5. veljače 1525. u Bilinama kraj Knina. Pripadao je velikaškoj obitelji Drašković, a bio je hrvatski teolog, kardinal i hrvatski ban.

Povijest različito ocjenjuje Draškovićev odnos prema seljačkoj buni iz 1573. godine. Za vrijeme banovanja Draškovića 1573. podignuta je seljačka buna u Hrvatskom zagorju.

J. Ratkaj prvi je od povjesničara u svojoj MEMORIJI (1652.) iznio tvrdnju da su ustaničke vođe pogubljene u Zagrebu, što prihvaća i Šišić. Je li se protiv Matije Gupca, Ivana Pasanca i drugih zarobljenih ustanika vodila parnica ili nije, ne zna se, jer nema spisa, postoje samo izvori koji tvrde da su seljačke vođe "strašnim načinom pogubljeni". U pismu od 19. studenog 1574. kralj je zahtjevao od bana Draškovića da mu javi jesu li Ilija Gregurić i Gušetić kažnjeni i što se dogodilo s njihovim saveznicima u Zagrebu. Po tome se zaključuje da je Drašković oklijevao izvršiti osudu te da je nastojao spasiti zarobljene ustanike (po Vjekoslavu Klaiću).

Drugi povjesničari dokazuju da nigdje u izvorima nema ni jednog jedinog podatka iz kojeg bi se moglo pouzdano utvrditi da je Banski sud osudio na smrt bilo kojeg pobunjeničkog vođu ili Matiju Gupca. U trima izvorima u kojima se spominje Gupčeva krunidba, govori se o njoj kao o mogućem, ali ne i izvršenom činu. Draškovićeva pisma caru, nadvojvodi Karlu i Kranjskim staležima svjedoče da nije dao ubiti Matiju Gupca te da je, ne poduzimajući ništa, štitio zarobljenike. Ban Drašković nije ispitivao Gregorića niti je nad njima izvršena ikakva kazna, a cara Maksimilijana molio je za pobunjenike "neka se udostoji učiniti im tu milost i pokloniti im život"(po Nadi Klaić). Baš tada nazvan je, zbog svoje brige za obranu domovine i osiromašenog pučanstva, "pater patriae et pauperum".

Zbog svoje izrazite naklonosti protestantizmu, te zbog činjenice da je Drašković imao ključnu ulogu u slamanju antifeudalne pobune hrvatskih kmetova, kojom je trajno bio duboko impresioniran, Krleža se prema Draškoviću odnosi negativno. Doživljava ga kao samo jednog u nizu eksponenata »rimskog imperijalizma« u kojemu vidi snagu koja je, uz ostale, gušila svaki izraz samostalnosti i čiji značaj zbog toga tumači kao antihrvatski i uopće antislavenski.

Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski izumitelj i inženjer umro je 5. veljače 1922. godine u Zagrebu od upale pluća.

Ovaj veliki hrvatski izumitelj koji je svoje ime ostavio za vječnost, rodio se 20. travnja 1871. godine u Liptovskom Mikulášu (Liptószentmiklós), u Mađarskoj (danas Slovačka).

Za života je osmislio oko 80-ak izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike. Od njegovih izuma posebno treba spomenuti manometar, dinamometar, anodnu bateriju, obrnutu turbinu, propeler za pokretanje helikoptera, uređaj za mjerenje protoka tekućine, pečatne voskove. Naravno, nisu ni drugi njegovi izumi zanemarivi, jer upravo svojim izumima Penkala je pokazao i dokazao da je bio ispred svoga vremena.

Popularni Članci