Povodom 40. obljetnice uvrštenja dubrovačke povijesne jezgre na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske kulturne baštine (1979.) i 20. obljetnice njenog uklanjanja s liste ugrožene svjetske baštine (1998.) ova multimedijalna izložba predstavlja stradanje Dubrovnika uslijed ratnog razaranja od strane Jugoslavenske narodne armije te njegova brza i impresivna obnova. Izložba je realizirana u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku od 17. do 28. prosinca 2018. godine, a nakon toga i u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u SAD-u u Washingtonu gdje je izazvala veliki interes diplomatske javnosti.

Gradonačelnik Franković prisjetio se početka rata i stradanja Dubrovnika te istaknuo važnost UNESC-a.

- Većina se nije nadala, jer su svi mislili da se nitko neće usuditi napasti ovaj biser prepoznat u cijelom svijetu. Nažalost, jest. Sve ono što nam je bilo sveto pokušalo se uništiti i dok su naše oči bile uprte u cijeli svijet, on je u tom trenutku utihnuo kao da se čekalo da prođe samo od sebe. Međutim, nije - naznačio je Franković te dodao kako je hrabrošću branitelja obranjen grad. Gradonačelnik se posebno zahvalio međunarodnim UNESCO promatračima koji su tada, za vrijeme najžešćih napada, sve bilježili i slali upozorenja u svijet.

- Rat je danas iza nas i Dubrovnik je grad koji se u potpunosti obnovio. Ova izložba nije vraćanje u prošlost kako će možda neki protumačiti. Ona predstavlja priču grada koji se izdiže iz pepela kao Fenix i koji hrabro kreće naprijed. Ona će biti ovdje stalno postavljena kako bi svijetu pričala priču o gradu i strahotama koje je podnio, a sve s ciljem kako se to nikad više ne bi ponovilo. Ona je povijesni pečat na ratna razaranja i obnovu grada te dočarava jasno tko je bio agresor, a tko žrtva - poručio je Franković te dodao kako danas pojedinci žele izmijeniti povijest.

- Poručujem im iz grada slobode da je istina samo jedna i nju nikad ne možete izmijeniti - istaknuo je gradonačelnik.

Julijana Antić Brautović, ispred autora izložbe, je naznačila kako se izložba bazira isključivo na činjenicama koje ne donose nikakve vrijednosne sudove.

- Ona govori o materijalnim gubicima, civilnim i vojnim žrtvama rata, o ulozi UNESCO-vih promatrača, a donosi i podatke o posljedicama onoga što se dogodilo u Dubrovnik s posebnim osvrtom na pravne podatke - kazala je Antić Brautović pojasnivši kako su svi materijali prezentirani na devet otoka koji predstavljaju dubrovačke kuće koje su bile zapaljene.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je kako program 'Da se ne zaboravi' za nju predstavlja dvojake emocije.

- S jedne strane osjećam duboku tugu zbog svih žrtava, a s druge strane neizmjeran ponos jer smo to teško razdoblje prebrodili u zajedništvu. Grad su štitili i branili samo njegovi ljudi, a naši ljudi su spašavali našu baštinu jer su bili svjesni kako tako spašavaju nešto što je neprocjenjivo i temelj današnjeg razvoja - kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

Ministar obrane Damir Krstičević prisjetio se branitelja zaslužnih za obranu Dubrovnika.

- Nije nam bilo lako, ali hvala Bogu, pobijedili smo. Zahvaljujući žrtvi i odlučnošću spašen je ovaj naš lijepi grad koji svjedoči o tisućljetnoj prisutnosti Hrvata na ovom tlu. Zato mi je drago da u mandatu ove vlade posebnu pozornost pridajemo obilježavanju tih važnih događaja koji su odredili našu povijest i jačaju veze vojske i naroda. Obilježili smo 25. obljetnicu oslobađanja juga ovdje u Dubrovniku, a prije nekoliko dana smo obilježili 28. obljetnicu mornarice isto u Dubrovniku. To je dokaz da je Hrvatska vojska, baš kao i Domovinskom ratu, i danas uz svoj narod i drago mi je kad vidim da ta veza jača - rekao je Krstičević dodavši kako je potvrda tome veliki broj djece i mladih koji posjećuju proslave obljetnica.

- Užitak je bio gledati s koliko radosti i zanimanja, ali s ponosom i divljenjem naši mladi promatraju naše brodove. Posebno i veliko hvala njihovim roditeljima da vole i poštuju svoju domovinu, našu vojsku i svoj narod - kazao je ministar te poručio kako svi trebaju biti sigurni jer Hrvatska vojska je jamac mira i sigurnosti.

- Naša je dužnost svim svojim naporima utjecati da istina lakše dotakne ljudsko srca, a autori ove izložbe čine upravo to - zaključio je ministar.

Izložbu 'Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.' otvorili su djeca, roditelji, udovice poginulih branitelja, predstavnici civilnih stradalnika u Domovinskom ratu, dubrovački branitelji: Magdalena Aerlić, Antun Matana, Lucija Obad, Niko Vuković, Marin Soče, Marija Obad, Pero Kristić, Stijepo Matković, Stjepan Gudelj, Marija Lukšić, Ane Bokun, Zvonko Koštro, Petar Mirošević, Dubravko Čikor, Niko Grljević, Ričard Milun, Zlatko Bagoje, Robert Anđušić, Nikša Ucović i DraganKlepo.

U postavu izložbe autora Julijane Antić Brautović, Mata Brautovića i Gorana Cvjetinovića korištena je građa Muzeja Domovinskog rata i Zavoda za obnovu Dubrovnika, a prikazane su i fotografije Mila Kovača, Boža Gjukića, Pava Urbana, Mira Kernera, Damira Fabijanića i drugih. Osim što donosi zorni prikaz razaranja spomeničke baštine prilikom napada na Dubrovnik u Domovinskom ratu i poslijeratne obnove grada, izložba 'Dubrovnik, a Scarred City' bavi se i političkim okolnostima početka Domovinskog rata.

U Lazaretima će za građane i širu javnost biti otvorena do 15. veljače 2020.