BUDUĆNOST MALOSTONSKE KAMENICE 'Imamo vrhunski proizvod, ali moramo odlučiti je li nam školjkarstvo prioritet'

Autor: Aida Čakić Autori fotografija: Goran Mratinović
"Malostonska kamenica: Što nam donosi budućnost?" naziv je tribine koja se u srijedu održala u sveučilišnom Kampusu gdje su o povijesti uzgoja, biološkoj raznolikosti te budućnosti kamenice kao i Malostonskog zaljeva govorili Damir Viličić s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, v. d. pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i more DNŽ Ivo Klaić, predstavnik udruge "Stonski školjkari" Vedran Kunica, Ana Bratoš Cetinić s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku i Rade Garić s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

Što Malostonski zaljev znači malostonskoj kamenici, a što mu ona daje zauzvrat, hoće li malostonska kamenica odoljeti razvoju prometa, industrije i turizma u okruženju, može li se proizvodnja povećati, a kvaliteta zadržati, što nedavno dobivena europska oznaka izvornosti znači proizvođačima... samo su neka od pitanja o kojim se raspravljalo na znanstvenoj tribini koja je okupila stručnjake iz različitih područja koji su govorili o temi kamenice koja se posebno aktualizirala zadnjih tjedana zbog pojave norovirusa u nekoliko dijelova Malostonskog zaljeva. 

Damir Viličić s Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu govorio je o tome kako i zašto treba zaštiti Malostonski zaljev koji je kao takav jedinstven u Hrvatskoj i šire jer se u njemu uzgaja kamenica u prirodnom okolišu. Istaknuo je kako je to područje zanimljiv hidrogeološki objekt te se osvrnuo obalu koja je prema njegovom mišljenu važna komponenta pokrivena gustom šumskom vegetacijom koja ulazi u prehrambeni ciklus u moru

- Zaštita školjkarstva, prvenstveno kamenice, je važna za turizam jer imamo vrhunski proizvod. Važna je stabilnost kao i međusobni odnosi pa su tako šume jako važne jer sprječavaju eroziju. Ako krenemo krčiti vegetaciju povećavat će se ispiranje tla i sve više hranljivih tvari, poput fitoplanktona, ulazit će u more što kasnije uzrokuje cvjetanje - kazao je Viličić istaknuvši kako je potrebno odlučiti se je li školjkarstvo u Malostonskom zaljevu prioritet.

- Jedini način je očuvanje okoliša na ekološki način i to upozoravaju čak i ekonomisti koji zagovaraju zeleni turizam. Ponudu treba širiti, ali ne možemo graditi hotele na području koje je dobro za kamenice. Temeljem podloge koja je izrađena 1981. godine Malostonski zaljev je zaštićen, ali problemi se počinju stvarati kada se ona počela nadopunjavati. Pojava norovirusa i nije neka senzacija, no dobro je da se prati stanje. Moramo napraviti kanalizaciju koju čekamo već 30 godina - naglasio je Damir Viličić.

Znanstveni suradnik u Institutu za more i priobalje Rade Garić u svom izlaganju osvrnuo se na istraživanje planktona te ukazao kako su u moru na području analiziranih točaka Malo more, Bistrina, Usko i Brijesta vrijednosti nutrijenata, poput nitrata, fosfata i silicija, koji uzrokuju cvjetanja, u normalnim granicama kao i da je temperatura mora umjerena kao i količina fitoplanktona.

- Od '80.-ih godina na ovamo nije bilo velikih ekstrema što je pozitivno i govori da je to jako dobro okruženje za razvoj školjaka. Zasićenost kisika je izvrsna i prelazi preko sto posto te je sustav izvrsne kvalitete, no u budućnosti mogu se stvoriti problemi zbog povišenja temperature mora - naznačio je Garić, dok je Ana Bratoš Cetinić s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku istaknula kako je malostonska kamenica neraskidivo vezana s područjem u kojemu živi te da niz parametara utječe na nju zbog čega daje odgovore na sve promjene koje se pojavljuju u okolišu.

- Postoji cijeli niz problema poput nedostatka mlađi, prisutnosti velikog broja ribe komarče koja ponekad uništi i cijelo uzgajalište. Uzgojni ciklus kamenice koja treba dosegnuti veličinu za konzumaciju od oko 75 do 80 grama traje 20 do 30 mjeseci - kazala je Bratoš Cetinić.

V. d. pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i more Dubrovačko neretvanske županije Ivo Klaić osvrnuo se na zakonodavni okvir i poteškoće s kojima se susreću školjkari poput zahtjeva za koncesijama i nedostatka dijela obale za pristajanje.

- Našem kvalitetnom uzgoju nedostaje cjelovitost proizvodnog procesa. Sve se događa na uzgojnom polju, a nedostaje dio obale za ukrcaj, prekrcaj i pristajanje gdje školjkari mogu zakonito oprati i prekrcati svoj urod. Živjeti se mora i svi oni pronalaze razne mogućnosti, ali važno je omogućiti im cjelovitost tog procesa kao i mjesto za obradu i privez - pojasnio je Klaić dodavši kako se turizam mora kontrolirati.

Vedran Kunica iz udruge Stonskih školjkara, koji je radio na zaštiti oznake izvornosti Malostonske kamenice predstavio je podatke koji ukazuju kako se najviše kamenica i dagnji proizvede upravo na dubrovačkom području.

- Školjkarstvo danas je u snažnoj vezi je s turizmom, a kamenice i dagnje se uglavnom prodaju na lokalnom tržištu. Na njega se vežu broje djelatnosti poput ugostiteljstva, a i trend poput izleta na uzgajališta je pozitivan što formira održiv turizam - istaknuo je Kunica dodavši kako se školjkaši susreću s brojnim problemima poput sukoba djelatnosti - uzgoja školjaka i ribe kao i administrativnih prepreka i nedostatka radne snage.

Inače, prorektor za međunarodnu suradnju i znanost Sveučilišta u Dubrovnik Martin Lazar  kazao je kako su kao organizatori imali namjeru potratati sve posjetitelje i sudionike tribine kamenicama, no zbog predostrožnosti su odustali od toga.

Budući da je malostonska kamenica zadnjih tjedana bila aktualna tema zbog pojave norovirusa, održana tribina na Sveučilištu u Dubrovniku, iako je planirana znatno prije pojave navedenog incidenta, bila je pun pogodak za Sveučilište i dokaz da aktualne teme okupljaju brojnu publiku te su korisne za studente. Ostaje za nadati se kako će dubrovačko Sveučilište nastaviti s praksom aktualnih znanstvenih tribina na kojim će publika imati priliku informirati se o činjenicama utemeljenim na konkretnim podacima kao i različite stavove.

Popularni Članci