Nisam bio protiv uvođenja eksperimentalnog programa nego sam bio jednostavno protiv ovako brzinskog uvođenja jer mislim da bi neke stvari trebalo poboljšati. Mislim da je to uloga ekspertne radne skupine da radi na tim stvarima koji će dovesti do poboljšanja uvjeta provođenja eksperimentalnog programa u osnovnim i srednjim školama, rekao je.

Na pitanje kako surađivati ako nema potporu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, rekao je kako misli "da taj izostanak potpore je baš zbog ovog krivog dojma da sam ja protiv reforme i to se znači dugo provlači kroz medije da sam ja protiv reforme. Dapače, ja inzistiram da se reforma dogodi i točno znam na koji način bi to trebalo napraviti i mislim da znam da je taj način ispravan. Tako da mislim da je čisto zbog tog pogrešnog dojma došlo do toga da su neki ljudi protiv toga da budem voditelj reforme školstva.

Čak osam sati u Banskim dvorima trajao je jučer sastanak posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na čijem je čelu premijer Andrej Plenković. 

Trebali su izabrati voditelja i članove ekspertne radne skupine za provedbu Kurikularne reforme. Koplja su se lomila oko voditelja ekspertne radne skupine i zato su, unatoč maratonskoj sjednici, odlučili ostaviti još nekoliko dana za razmišljanje. 

"Odlučili smo uzeti još dva dana kako bismo još jednom promislili prije donošenja konačne odluke oko članova i voditelja ekspertne radne skupine. To je nešto gdje moramo imati što višu razinu suglasja jer ukoliko nemamo onda dovodimo u pitanje na koji će se način taj proces kao takav voditi, a svima nam je stalo da smo sigurni u ne samo voditelja nego u svakog člana ekspertne radne skupine", rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković izjavio je da pitanje tko će biti voditelj Ekspertne radne skupine (ERS) za provođenje kurikularne reforme neće ugroziti funkcioniranje vladajuće većine u Hrvatskom saboru te kako je važno da se kroz međusobno uvažavanje, raspravu i dijalog pronađu najbolja moguća rješenja.

Nije dobro, a to je postalo pravilo u političkom i javnom životu, da ako se oko nečeg u prvi tren ne složimo, odmah dižemo tenzije i govorimo kako je to 'pitanje svih pitanja' zbog kojeg će možda prestati suradnja, rekao je Jandroković . Ističe da se kroz raspravu može doći do rješenja koja će biti obostrano prihvatljiva.

Na novinarsko pitanje zbog čega bi Matko Glunčić trebao voditi reformu kada se javno izjasnio proti nje uzvratio je: O tome će odlučiti nadležno tijelo, a to je Posebno stručno povjerenstvo (PSP) i njima ću prepustiti da donesu tu konačnu odluku. Moj osobni stav je da svatko tko je dovoljno kvalificiran, tko je dobio dovoljan broj bodova i potporu onih koji su meritorni, dakle od članova PSP-a, da bi taj trebao i biti predsjednik tog radnog tijela.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar (HNS) istaknuo je da HNS daje vrlo snažnu podršku ministrici Blaženki Divjak koja ne želi da Matko Glunčić bude voditelj Ekspertne radne skupine (ERS) za provođenje kurikularne reforme te je poručio da nema razloga za izlazak HNS-a iz Vlade.

Ako ta osoba ne zadovoljava uvjete natječaja, ako otvoreno govori protiv reforme, ako lobira u školi da se ne javi u eksperimentalnu fazu programa, ako radi protivno odlukama Vlade i prijedlozima Europske komisije koja preporučuje da se odradi reforma čim prije i čim brže - onda mi, HNS, ne možemo nikako prihvatiti takvu osobu, rekao je Štromar.

Na pitanje hoće li izići iz koalicije ako predsjednik Vlade bude baš inzistirao na Matku Glunčiću, Štromar je rekao da je to hipotetsko pitanje. 
To je hipotetsko pitanje. Razgovarat ćemo i sigurno ćemo se dogovoriti. Reforma mora ići dalje. Mi smo ušli u ovu Vladu, između ostalog, ali najbitnije, da provodimo reformu obrazovanja. Želimo provesti reformu obrazovanja i od nje nećemo odstupiti ni milimetra, poručio je Štromar, donosi HRT. 

Matko Glunčić rođen je u Dubrovniku gdje je završio i srednju školu. Diplomirao je i doktorirao na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u području biofizike. Zaposlen kao docent na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, stručno se usavršavao na Max Planck institutu za kompleksne sustave u Dresdenu, Njemačka. U početku svog znanstvenog rada proučavao je organizaciju i evoluciju genoma čovjeka i ostalih primata. Razvio je metodu koja izravno preslikava simbolički DNK-niz u frekvencijsko područje te na osnovi ove metode i algoritam za pronalaženje i analizu različitih vrsta višestrukih ponavljanja u genskom nizu. Primjenom ove metode dokazao je da je značajna razlika između čovjeka i ostalih primata sadržana u velikim ponavljajučim isječcima DNK-niza, posebno u njihovoj strukturnoj organizaciji te je pronašao novi tip dugodosežnog ubrzanja koji otkriva naglu evoluciju strukture DNK nakon razdvajanja čovjeka i čimpanze.

U svom kasnijem znanstvenom radu bavi se istraživanjem dinamike molekulskih motora te dinamike staničnog kostura. Razvio je teorijski model koji opisuje kako dinamika molekulskih motora omogućuje živoj stanici da mjeri duljinu te određuje vlastito središte. Nadalje, razvio je teorijski opis sila u diobenom vretenu te je sudjelovao u eksperimentalnom otkrivanju nove skupine mikrotubula koje stvaraju sile na kinetohore, takozvanih premosnih mikrotubula, stoji na stranicama Festivala znanosti Sinj.