Treba li mijenjati GUP?

Izmjenama GUP-a Grada Dubrovnika 2005. godine skoro cjelokupno područje od Kantafiga do Belvedera postalo je građevinska zona. Građevinsko područje proširilo se i na Goricu, Babin kuk, Nuncijatu i Srđ. Usvojene su želje privatnih investitora, a bez novih javnih sadržaja, o čemu sam i tada javno govorio. 2007. godine izmjenama GUP-a, na moj prijedlog uvrštena je lokacija Studentskog doma na Montovjerni između Dječjeg vrtića i osnovne škole čineći zamjenu za izgubljeni prostor u Gružu, bivša kasarna, koji je po planovima iz bivše države trebao biti u cijelosti namijenjen obrazovnim institucijama. U razdoblju od 2009. do 2016. godine usvojili smo više Detaljnih planova uređenja, nekoliko ciljanih izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a, te 2014. godine usvojili cjelovite izmjene GUP-a i PPU-a. Cjelovite izmjene GUP-a započeo sam 2010. godine i više od četiri godine trajao je proces donošenja istoga. Najprije smo napravili Prometnu strategiju grada, koju je napravilo Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet u suradnji s brojnim stručnjacima, temeljem i realnih podataka o brojanju prometa.

Otvorili smo široku javnu raspravu i primili više od 600 konkretnih prijedloga za izmjene postojećega plana. Nažalost, svih 600 prijedloga imalo je samo jedan cilj: promjena neizgrađenoga, zelenoga područja u građevinsko, izgrađeno područje. Nijedan, ama baš nijedan pisani prijedlog u javnoj raspravi nije se odnosio na povećanje zelenila, parkova, sportskih igrališta, vrtića, škola, muzeja, koncertnih dvorana, crkava, trgova, zdravstvenih ustanova, novih javnih sadržaja. Nitko od arhitekata, urbanista, političkih stranaka, gradskih vijećnika, kulturnih radnika, udruga civilnoga društva nije smatrao potrebnim uvrstiti neki javni sadržaj u izmjene GUP-a i PPU-a. Osim prijedloga zabrane izgradnje Golfa na Srđu, nije bilo ni konkretnih prijedloga za prenamjenu postojećega građevinskoga područja u zeleno, negrađevinsko područje. Kako nitko od građana i ovlaštenih predlagača nije predvidio javne sadržaje, sa svojim suradnicima osim novih prometnica i parkinga predložio sam i nove javne sadržaje na svim gradskim područjima, koje su sastavni dio GUP-a i PPU-a. Žarkovicu i Orsulu definirali smo kao parkove u kojima je moguća izgradnja otvorenih i zatvorenih kulturnih sadržaja sa amfiteatrom i pripadajućim parkinzima, Koncertnu dvoranu s gradskom i sveučilišnom bibliotekom te velikim podzemnim parkingom smjestili smo na prostor ljetne pozornice između zgrade rektorata i IUC-a, cijeli prostor od Čingrije do parka Gradac, uključujući i kino Slobodu i dvorac Skočibuha prenamijenili smo u Sveučilišni kampus s parkovima i potrebnim javnim komercijalnim sadržajima, na glavici Babina kuka predviđen je veliki prostor za srednju i Višu ugostiteljsku školu sa sportskim sadržajima i otvorenim restoranom, objedinjen je prostor Banja, hotela Excelsior i Argentina, i te stare ugostiteljske škole u jedan hotelsko kongresni centar najviše svjetske kategorije, definiran je Centar iza grada sukladno provedenom međunarodnom javnom arhitektonskome natječaju. Osigurane nove stambene zone u Komolcu, Pobrežju, primorju i otocima. Uslišene sve želje komunalnih društava i ustanova u kulturi grada Dubrovnika. Izmještena Vatrogasna postrojba s padina Srđa u Komolac, osiguran prostor za pročistač vode, tvornica kulture u Komolcu, te veliki tehničko tehnološki park na Pobrežju , gdje smo kupili 100 000 m2 za šest milijuna kuna.

Izbačeni su građevinski mastodonti na području TUP-a, kompleksa Libertas Radeljević, stadiona u Lapadu sa shopping centrom. Nije dozvoljena izgradnja zgrada s važećim dozvolama, u budućim koridorima prometnica. U sedam godina vođenja grada zajedno s Upravnim odjelom za izdavanje dozvola, arhitektonskom komisijom za “lijepo”, te Konzervatorskim odjelom promijenili smo brojne predložene projekte s kojima nismo bili zadovoljni. Tražili smo i dobivali ne samo arhitektonske projekte nego i 3D animacije predloženih rješenja sa susjednim zgradama, tražili i makete u realnim omjerima kao za Lapadski stadion i Garažu na Ilijinoj glavici. Upravljali smo prostorom.

Dvije građevine koje su nastale, a nisu trebale su zgrada na Gimanu koja nije trebala imati izgrađenu visinu, a dogodila se bez moga znanja u intermezzu dva rušenja proračuna, te dogradnja hotela Neptun, koji je protivno stavu Grada i stručne Komisije za ocjenu uspješnosti arhitektonskih projekta omogućio ministar graditeljstva Kuščević suspendirajući odluke Grada Dubrovnika. Zaključno, GUP treba mijenjati ako Gradonačelnik i njegovi suradnici točno znaju što u GUP i PPU konkretno žele i sukladno Zakonima mogu promijeniti. Jer ako unaprijed ne znaju kako zaštiti javni, urbanističko planski interes grada, onda GUP i PPU ne treba mijenjati. Jer građani i ostali zainteresirani, pogotovo oni kojima smo odbili povećanje prenamjene zemljišta u građevinsko, već imaju najmanje svojih tisuću prijedloga. Gradska uprava ima sasvim dovoljno alata sukladno zakonu i postojećem GUP-u, te velikom gradskom proračunu, da ne dozvoli izgradnju neprimjerenih građevina u našemu gradu.