Lani je, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina. Rođeno ih je samo 36.647, što je za gotovo 900 djece manje nego godinu dana prije i prvi put je broj novorođenih pao ispod 37.000.

Dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta, je za Jutarnji list objasnio kako je do pada nataliteta došlo zbog činjenice da sada u dob u kojoj žene najčešće rađaju (od 25. do 35. godine) dolaze žene rođene nakon 1990. kad su se počele rađati sve manje generacije. Drugi razlog je iseljavanje iz Hrvatske. Naime, djeca se i dalje rađaju, ali izvan granica Hrvatske.

"Prema analizama, i dalje isti udio žena rađa isti broj djece. Stopa fertiliteta nije opadala, čak je blago rasla. Dakle, naprosto imamo manje žena koje bi mogle rađati i zbog toga je broj rođene djece manji",  kaže dr. Čipin.

Prema službenim podacima, u razdoblju od 2006. do 2016. broj žena u Hrvatskoj u dobi od 25 do 35 godina, koje rađaju gotovo dvije trećine novorođene djece, smanjio se za gotovo sedam posto, odnosno za 20.000. Budući da službena statistika kao iseljene bilježi samo one koji su uredno odjavili boravište, može se pretpostaviti da je stvarna brojka smanjenja još i veća.

Najveći broj novorođenih u posljednjih 15 godina zabilježen je 2008. i 2009. kad se broj novorođene djece kretao oko 44.000.

"To je bila posljedica ne samo činjenice da je žena u fertilnoj dobi bilo više, nego i činjenice da je u tom razdoblju na snagu stupio niz ozbiljnih mjera prije donesene Nacionalne obiteljske politike, poput delimitiranja rodiljnih naknada, uvođenja pronatalitetnog dodatka i osiguranja besplatnih školskih udžbenika te se dogodila ekspanzija na kreditnom tržištu zbog koje se lakše rješavalo stambeno pitanje. To je dokaz da politika može na fertilitet ozbiljno utjecati i kratkoročno", ističe dr. Čipin za Jutarnji list.