Večernji list donio je “hodogram” ključnih izmjena te podsjetili da se javnost može uključiti prijedlozima i primjedbama na web-stranici esavjetovanje.gov.hr.

Za pokretanje ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave mora se obvezno dostaviti i isprava na temelju koje se provodi ovrha: tako ovršenik odmah zna na temelju koje ga tražbine ovršuju.
Zahtjev za ovrhu elektronički se podnosi nadležnom sudu koji ga prosljeđuje javnom bilježniku. Ovrhovoditelj pri popunjavanju obrasca mora naglasiti kakav pravni odnos ima s ovršenikom te opisati okolnosti (recimo, da roba ili tražbina nije plaćena). Ovršni zahtjev može sadržati i prijedlog plaćanja u nekom roku uz otpis dijela duga (primjerice, kamata) uz uvjet plaćanja dijela tražbine. Javni bilježnik utvrđuje je li prijedlog za ovrhu osnovan, a ako nije šalje ga na dopunu u zakonskom roku od 15 dana.

Sud ne donosi rješenje automatizmom; provodi se prethodni postupak, šalje opomena dužniku, a javni bilježnik poziva ga na plaćanje u nekom roku ili na osporavanje ovrhe ako nije osnovana. Ako dužnik ovrhu osporava, ide se u parnicu, a ovrha se ne provodi. U zaključku kojim javni bilježnik poziva dužnika na plaćanje naznačene su informacije o postupku te uvrštena upozorenja o tome što slijedi ako se ne postupi po zaključku: da će u tom slučaju biti izdano rješenje o ovrsi, uz upute da se na njega može žaliti i riješiti spor sudskim putem, ali i zatražiti besplatnu pravnu pomoć ako ima pravo na to. Tu će biti i upute o otvaranju zaštićenog računa. Ako je ovršni prijedlog osnovan, bilježnik priprema rješenje, sudac ga prekontrolira i donosi rješenje o ovrsi. Jeftinije je jer se donosi elektronički i nema troškova bilježnika za potvrdu o ovršnosti.

Više detalja pročitajte ovdje.