Osnivanjem takve tvrtke Vlada bi, preko nje, raspisivala koncesije za sve buduće poslove istraživanja i proizvodnje nafte i plina, a za svaki pojedini posao formirala bi i tvrtke kćeri u mješovitom vlasništvu s koncesionarima. Osnivanjem "nove Ine" dio ostvarene dobiti išao bi državi. Nova Ina ne bi imala nikakve veze sa "starom" kompanijom u kojoj hrvatska država ima 44 posto udjela.

Međutim, nova Ina ne bi popravila status više tisuća zaposlenika u staroj Ini već bi natjeralo mađarski dio uprave da ubrzano reže fiksne troškove, i to prije svega kroz smanjenje radničkih prava i rezanja plaća.