Ovogodišnja tema Dana karijera bila je „Freelancing – sadašnjost, budućnost ili oboje?“, a Milić se osvrnuo na početke svoje karijere, stanje u novinarstvu u Dubrovniku i Hrvatskoj te studentima dao korisne ideje i savjete za posao.

- U moje vrijeme radno mjesto je bila najveća želja mladog čovjeka i njegovih roditelja kao što je to najčešće  i danas. Ja sam pronašao prvi posao u TV Beograd i da nije bilo rata vjerojatno bih tamo i ostao. Tada se smatralo izdajom iz jedne firme poći u drugu jer radno mjesto je bilo sveto – svi su se žalili na niske plaće, nije bilo otkaza, ali bilo je radnih mjesta – kazao je Milić dodavši kako je floskula kada iz vlade najave kako će otvoriti 300 tisuća radnih mjesta.

- U Hrvatskoj ima milijun poslova, ali nema milijun radnih mjesta kao što je bilo u prijašnjem sistemu koji je bio ugodno življenje. Komunizam nije imao ideju stvoriti proizvod zbog kojeg će čovjek sjesti u auto i daleko putovati da bi ga kupio jer nije bio profitno usmjeren, a ljudska priroda je prokleta jer stvara kada je pod pritiskom – rekao je Milić istaknuvši kako je vrijeme radnih mjesta gotovo te pojasnio kako će u medijima biti 30 posto radnih mjesta, a 70 posto freelancera koji će raditi za tri do četiri medija istovremeno. 

 Prisjetio se kako je kao direktor vijesti i programa Al Jazeere Balkans imaju utjecaja na zapošljavanje, a našalio se kako se zbog toga „posvađao s pola Sarajlija s kojima je proveo rat“. Tako je prepričao kako su mu dolazili brojni roditelji i molili ga da im zaposli djecu.

- Govorili su moj sin je odličan, evo nedavno završio Političke nauke, brzo uči, kod vas su dobre plaće..., a ja sam im rekao kako imamo 14 zanimanja pa neka kažu ako nešto od toga zna, no tek kasnije sam shvatio da oni žele radna mjesta za svoju djecu. Oni ne shvaćaju da privatne firme ne žele nekog od 28 godina da bi mu davali plaću dvije godine da bi on eventualno radio. Privatnici žele nekog tko već zna raditi ili odaje dojam da može brzo učiti, jednostavno neće uzeti nekog i učiti iz početka pa ni za ljubav roditelja – kazao je Milić naglasivši kako u privatnom biznisu nema namještanja. Zanimljiv je njegov komentar na stanje u Hrvatskoj radio televiziji.

- Mnogi mladi koji su završili novinarstvo sanjaju da rade na HRT-u. Kad se tamo zaposlite prvi šest mjeseci je oduševljenje i sreća, idućih šest mjeseci, kada vas stave na ekran, je najveća sreća, ljudi vas prepoznaju na ulici i mesar vam da boli komad mesa. Tako to traje možda još šest mjeseci, a onda se u Zagrebu staje u red od tri tisuće nezadovoljnih. To je 'bože plači', nema niti jednog sretnog čovjeka, sve su zabrinuta i tužna lica, a još su im ukinuli kavu, cigare i alkohol. Nije sreće 40 godina tako raditi – rekao je Goran Milić koji je prokomentirao i sve veći broj mladih koji odlaze u Irsku raditi. 

- Ako pođete i vratite se naučit ćete engleski jako dobro što vam povećava tržišnu vrijednost 20 posto kao što ćete usavršiti rad na kompjuteru, steći ćete i radne navike jer se tamo radi po deset sati, a u Hrvatskoj ne više od četiri sata dnevno i to je dodatnih 20 posto. Ako odete što oda gubite? Kave koje bi ispijali u Lapadu ili Gružu? Prednosti su brojne, a što je najvažnije od svega proširit će vam se vidici i pobijedit ćete strah - naglasio je Goran Milić te dodao kako je Dubrovnik razmažen, ali genijalan grad. Spominjujući teme koje bi mladi novinari u Dubrovniku mogli obrađivati, Milić je naveo kako Dubrovnik već zadnjih sto godina nema istaknutu osobu koju zna cijeli svijet, a izrazio je mišljenje kako ne postoji dubrovačka gastronomija što smatra jednakim fenomenom kao što ne postoji ni venecijanska. 

- Nemojte pokušavati raditi iste teme kao i drugi i uvjeravati se da ste iznad njih. Jednostavno birajte drugačije teme i priđite problemu na drugačiji način, ali ne revolucionarno jer nitko ne voli takve ljudi. Idite, tražite i budite freelanceri - zaključio je poznati televizijski novinar Goran Milić koji je na dubrovačkom sveučilištu sudjelovao u panel diskusiji uz Karlu Andrić iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, Marijanu Puljas iz Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA-e i suosnivačicu i CEO Startaparata Helenu Rosandić.