Mnogi gradovi i općine u Hrvatskoj nemaju fiskalni kapacitet koji bi im omogućio da u projekte financirane iz fondova EU ulažu 30 posto svog novca. Upozorila je to Ivana Maletić, HDZ-ova eurozastupnica i potpredsjednica te stranke, koja je Večernjem listu ustupila svoju analizu “EU proračun nakon 2020.: Je li ovo kraj kohezijske politike?” u kojoj je analizirala novi višegodišnji financijski okvir (VFO) koji je Europska komisija u svibnju predložila za razdoblje od 2021.do 2027.

Ivana Maletić u analizi ističe kako su novi prioriteti Europske komisije migracije, obrana, sigurnost i stabilnost te jačanje konkurentnosti i pozicioniranje Europe kao globalnog lidera u istraživanjima i inovacijama. Kako bi osigurao prostor za pojačana ulaganja u nove prioritete, piše Maletić, EK je predložio ukupno 10-postotno smanjenje ulaganja u kohezijsku politiku, namijenjenu siromašnijim članicama, unutar koje se Kohezijski fond smanjuje za 45,4 posto i Europski socijalni fond za 7,3 posto, te 16 posto manje novca za zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj, unutar koje se Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj smanjuje za čak 28 posto.

U sklopu tih rezanja, Komisija je i za Hrvatsku predložila smanjenje omotnice u iznosu od 6 posto u odnosu na razdoblje od 2014. do 2020., što je oko 650 milijuna eura, ali smanjenje je i veće jer mi u tekućem razdoblju (2014. - 2020.) nismo dobili sto posto iznosa koji nam pripada zbog tzv. phasing in perioda, odnosno postupnog ulaska u sustav korištenja EU fondova pa smo tako prvu godinu članstva imali 60 posto od ukupne alokacije, drugu 80 posto, a tek od treće godine imamo 100 posto.

Činjenica je da ovakvim prijedlogom Komisije EU fondovi i dalje postoje, ali slijedi smanjenje koje nam kao najnovijoj državi članici na dnu ljestvice razvijenosti (iza nas je samo Bugarska) nikako ne odgovara jer nam upravo nakon prve omotnice, na kojoj smo napravili mnogo pogrešaka, treba nova prilika s većim sredstvima kako bismo ubrzali korak s drugima. To su imale ostale države i nema smisla da Hrvatska bude zakinuta – apelirala je HDZ-ova eurozastupnica. O

Nakon EK i parlamenta, čeka se stav Europskog vijeća o proračunu, a o stavu tog tijela ovisit će i brzina usvajanja proračuna EU. Pregovori o novom proračunu mogli bi potrajati do proljeća 2019. ili do 2020. Predstavnici šesnaest zemalja članica EU, a među njima i Hrvatska, formirali su skupinu “Prijatelji kohezije” kako bi se oduprli proračunu na štetu svojih zemalja. Krajem studenoga ta je skupina u Bratislavi (ondje su bili i premijer i ministrica Žalac) poslala poruku protiv rezanja novca za siromašnije zemlje, piše Večernji.hr.