“Ako uskoro ne provedemo prave reforme, moguće je da nećemo preživjeti sljedeću recesiju”, upozorio je u veljači Dejan Kovač za Net.hr, postdoktorand prestičnog američkog sveučilišta Princeton te prvi Hrvat zaposlen na Woodrow Wilson školi javnih i međunarodnih odnosa Princetona.

Već su tada, na što je upozoravao Kovač, naši ključni trgovinski partneri Italija i Njemačka bili u problemima. Danas, Njemačka središnja banka očekuje kako će najveće europsko gospodarstvo u sljedećem kvartalu ući u recesiju, Italija je nakon rasta od 0,2 posto u drugom kvartalu tehnički iz recesije izašla, ali pitanje je do kada.

“Naši najveći vanjskotrgovinski partneri iz zemalja EU-a u 2018. bile su Njemačka, Italija i Slovenija”, govori Dejan Kovač. S udjelom od gotovo 15 posto ukupnog izvoza, Italija je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2018. S Njemačkom je ta brojka bila i veća od 15 posto”. Vrlo je lako zaključiti kako će se ekonomska situacija u ova dva europska giganta odraziti i kod nas.

Svaka druga kuća ima natpis ‘Na prodaju’

Nezavisni predsjednički kandidat ispred HSLS-a Kovač upravo se vratio iz Slavonije.

“Više od 300.000 mladih i obitelji je otišlo iz Hrvatske. U Lici i Slavoniji svaka druga kuća ima natpis ‘Na prodaju’. Odlaskom mladih stvoreni su ogromni socijalni i ekonomski problemi”, priča Kovač za Net.hr. Opisuje tužnu sliku Slavonije – djece za upis u prve razrede nema, rade jedino državne i javne službe. Radnici Hitne službe govore kako imaju više posla iako se puno ljudi odselilo jer umirovljenicima koji su bolesni djeca više nisu blizu, kako bi im pomogli.

Čeka li Hrvatsku nova kriza i kako će loše ekonomsko stanje u Italiji i Njemačkoj utjecati na nas? Ova dva partnera zajedno drže oko 30 posto izvoza i sigurno će imati značajan utjecaj, poručuje naš sugovornik. Nakon smanjenja potražnje za proizvodima smanjit će se i naš izvoz. “Problem je što oko 12 posto poduzeća u Hrvatskoj izvozi, ali ta poduzeća zapošljavaju gotovo pola zaposlenih u svim poduzećima i značajno pune naš proračun. To je zdravi dio ekonomije koje je sve ove godine zanemaren. Ovaj efekt mnogi analitičari podcjenjuju.”

Dolazi li, dakle, nova kriza i nama? Kovač kaže kako posljednjih pet godina u svojim istraživanjima i anketama upozorava da, ako ne napravimo adekvatne reforme, slijedi bankrot. “Nisam Nostradamus da predviđam krize točno u sat, ali koristim se najsuvremenijim znanstvenim metodama za izrađivanje tzv. uvjetnih scenarija, gdje ovisno o spletu bitnih ekonomskih indikatora s određenom vjerojatnošću možete predvidjeti kada će doći do kolapsa sustava”.

Izgubljeno desetljeće

“Od posljednje krize 2008. imali smo izgubljeno desetljeće gdje smo tek prošle godine došli na razinu pretkriznog BDP-a. Nismo napravili nijednu ozbiljnu reformu i sada smo u vrlo nezavidnom položaju pred nadolazeću recesiju. Kao što sam napomenuo, ne mogu reći da će kriza doći 1. siječnja ili 30. svibnja, ali s obzirom na to da Sjedinjene Države usporavaju i da je trgovinski rat s Kinom uzeo svoj danak, niti to se ne može zanemariti. SAD drži oko 24 posto svjetskog BDP-a, a Kina 16 posto. Zajedno, dakle, imaju 40 posto i ne morate biti doktor ekonomskih znanosti kako biste shvatili da ako je 40 posto svjetskog BDP-a u ekonomskom ratu tada je nemoguće da to neće imati ujecaj na globalnu ekonomiju, samim time i Hrvatsku.”

Kovač ima savjet što bi trebali napraviti kako bismo amortizirali ekonomske teškoće.

“Moramo smanjiti porezno opterećenje građana i poduzeća”, odgovara Kovač. “To nije moguće preko noći, ali trebamo napraviti sukcesivni plan smanjenja rashodovne strane proračuna kroz alokaciju radne snage iz državnog u privatni sektor te efikasnijom upotrebom postojećih sredstava.”

Kovač smatra kako bi trebalo identificirati nepotrebne kadrove u pojedinim sektorima državne uprave. “Trebamo li stvarno sve te silne šaltere i birokrate u 21. stoljeću? U Americi i drugim razvijenim zemljama osobni dokumenti i isprave se vade online. Nema čekanja u redovima.”

Ostatak pročitajte ovdje.