NAŠAO OPRAVDANJE ZA CRNE BROJKE Ministar Horvat u Dubrovniku: Pola radnika koji su pošli u Njemačku zadnje dvije godine su se vratili doma

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović
Ministar Darko Horvat stigao je u Dubrovnik kako bi predstavio mjere i aktivnosti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. U izjavi za medije, Horvat je pojasnio o kakvim se mjerama radi.

„Prva sjednica Vlade u 2019. godini i prva točka dnevnog reda je akcijski plan za administrativno rasterećenje poduzetništva s 314 mjera. Na jučerašnjoj sjednici Vlade prezentiran je i terminski plan usvajanja svih onih zakona koji se moraju promijeniti kako bi se te mjere anulirale ili umanjile. Veliki set tih mjera je već anuliran u prvoj polovici 2019. godine s tim da moj tim ljudi vrijedno radi i počeo je različita mjerenja i snimanja tih administrativnih procesa. S punim pravom mogu kazati kako smo već započeli s izradom akcijskog plana, četvrtog po redu, za 2020. godinu. Prezentirat ćemo ga, siguran sam, krajem godine, ali postoje još dva akcijska plana koja se u ovom trenutku završavaju u Ministarstvu gospodarstva,“ izjavio je.

Kako je istaknuo ministar Horvat, jedan se tiče deregulacije reguliranih profesija, a drugi je akcijski plan umanjenja jednog dijela neporeznih davanja. Kako kaže, inovacijska mreža koju su započeli graditi je pri samom kraju, a ona bi trebala prezentirati set projekata ili inovativni potencijal hrvatskog poduzetništva. U svibnju bi, ističe ministar, mogli definirati kriterije i ciljana područja unutar kojih će, kad se raspiše natječaj, biti određenog interesa od strane hrvatskih poduzetnika kako bi sredstva koja budu stavljena na raspolaganje, a to su dva natječaja od po sto milijuna eura, pala na plodno tlo.

Ministar je istaknuo kako se u ovom trenutku radi i na Zakonu o državnoj potpori za razvojne i istraživačke projekte te Pravilniku.

„Definirani su prijavni obrasci i danas, ako se to želi, može se dobiti takva potpora kada se adekvatno prijavi odnosno kad se valorizira iznos koji se prijavljuje. On se onda može koristiti kao porezna olakšica. Također, želja je da već u ovoj godini investicije u istraživanje i razvoj s današnjeg 0,8 podignemo na barem jedan posto, a u sljedećoj godini doći do 1,4 posto BDP-a,“ izjavio je.

Na pitanje oko manjka radne snage u Hrvatskoj, a posebno u turizmu, Horvat je odgovorio kako radnici napuštaju Hrvatsku u potrazi za boljim radnim mjestima, a podatak kako je 110 tisuća hrvatskih radnika u protekle dvije godine napustio Hrvatsku 'pravda' time kako se gotovo 49 tisuća njih vratilo.

„Premosnicu ovako identificiranog problema napravili smo prije nepunih mjesec dana kad smo dozvolili povećanjem kvota uvoz radnih snaga. No to definitivno nije konačni cilj i rješenje. Moramo biti svjesni da u Hrvatskoj prvenstveno moramo stvarati onakva radna mjesta koja će kapacitirati ljudi koji nam danas odlaze vani u potrebi za boljim poslom, bolje plaćenim poslom odnosno onakvim radnim mjestima kakve ti ljudi žele ili traže. Kad se takva radna mjesta počnu otvarati u Hrvatskoj neće biti potrebe za iseljavanjem. No, činjenica je kako je Hrvatsku u protekle dvije godine, samo prema Njemačkoj, napustilo 110 tisuća radnika. Ali ne treba zatomiti činjenicu kako se gotovo 49 tisuća tih radnika ponovno natrag vratilo u Hrvatsku. U Hrvatskoj se određeni procesi događaju kad iz konteksta nezaposlenosti preskočimo u kontekst povećanja zaposlenosti,“ izjavio je Horvat.  Dodao je i kako 'porezni sustav RH u ovom trenutku nije loš' te kako je u nekim segmentima čak i odličan, ali kako su neporezna davanja i doprinosi nešto što 'treba doći pod radikalni rez'.

Ministru Horvatu je postavljeno pitanje o povećanju minimalne plaće, na što je on odgovorio kako je 'minimalac koji sada iznosi tri tisuće kuna u odnosu na proteklih nekoliko godina povećan za gotovo 50 posto'.

„Svjesni smo činjenice kako postoje industrijske politike u kojima je minimalac potpuno nebitna kategorija i on ne predstavlja problem jer je neto osobno primanje veće od tog minimalca. Ipak, svjesni smo činjenice kako smo možda u povijesti radili određene pogreške jer smo puštali i privlačili investitore koji su nas doveli do toga kako su upravo oni ti unutar kojih raspravljamo o segmentu minimalne plaće. Dakle, različitim kompenzacijskim mjerama omogućiti da radno-intenzivne djelatnosti mogu podnijeti minimalnu plaću, bez obzira bila ona tri ili tri i pol tisuće kuna,“ izjavio je.

Na pitanje oko Uljanika, Horvat je odgovorio kako je danas dobio informaciju o 'visokoj dozi konsenzusa triju analitičara koji se u ovom trenutku bave analizom ponuda ponuda u Puli', a kojma je pridružen tim analitičara iz Rijeke.

„Stavio sam se u poziciju da kroz tih nekoliko dana stvorim mir i dam priliku ljudima iz Pule i Rijeke da kvalitetno proanaliziraju one ponude koje su došle. Današnja informacija je upravo ta – da je s visokom dozom konsenzusa stvoren tim koji je počeo s analitikom i siguran sam kako ćemo kroz nekoliko dana dobiti rezultate te analize,“ odgovorio je ministar Horvat.

Popularni Članci