Od nove godine, novi namet. Uvodi se građevinska renta, koja bi zamijenila komunalni doprinos, koji svaki građevinar plaća prilikom izgradnje nekretnine. Visina doprinosa ovisi o veličini objekta koju investitor gradi. No, po novim pravilima, dio bi se plaćao s početkom izgradnje objekta, a dio tijekom.

"Sama činjenica da prilikom početka gradnje ne morate sto posto investirati u troškove koji prethode, nego ih možete vremenski razgraničiti, omogućava smanjenje samih troškova financiranja građenja, pa s tog naslova je to dobar prijedlog", kaže građevinski poduzetnik Dragutin Kamenski.

Novi nameti stižu i za građane. Osim građevinske rente, uvodi se i jedinstveni porez na nekretnine, koji bi trebao zamijeniti komunalnu naknadu.

Zakon je već izglasan, i počinje se primjenjivati s početkom iduće godine. Oporezivat će se stanovi, kuće, poslovni prostori, garaže i gospodarski objekti. Pojedini gradovi već su građanima na kućne adrese počeli slati obrasce kako bi prikupili podatke o stanju nekretnina na svom području.

Porez na nekretnine trebao bi u punom smislu zaživjeti tek 2020. godine. Plan države povećati je namet na novije objekte, a smanjiti na starije. Dakle, što vam je nekretnina u boljem stanju, koeficijent za oporezivanje bit će veći."

"Svakako bi trebali postojat razni kriteriji za određivanje porezne osnovice nekretnine. to osim nekakvih osnovnih karakteristika poput kvadrature, uređenosti, bi svakako trebala biti lokacija i starost nekretnine, jer naravno da tržišno ne vrijedi isto nekretnina iz 2010. i nekretnina iz 1965.", kaže Lana Mihaljinec Knežević, Udruženje poslovanja nekretninama pri HGK.

Detalje o novim nametima država još uvijek ne otkriva u potpunosti. Od poreza na nekretnine jedinice lokalne samouprave trebale bi uprihoditi najmanje 300 milijuna kuna, ali, kako točno - još uvijek se ne zna, piše Dnevnik.hr.