Posljedica je to, kažu, dugogodišnje devastacije primarne zdravstvene zaštite (PZZ), a pravi razmjeri kadrovskog deficita tek će se vidjeti u idućim godinama, piše Index.hr.

Ubuduće u obiteljskoj medicini samo liječnici sa završenom specijalizacijom

Razlozi za takvo stanje su dugogodišnji premali broj specijalizacija iz obiteljske medicine i općenito slab interes mladih liječnika za primarnu zaštitu jer su im atraktivnije specijalizacije iz bolničke zaštite, kao i odlazak na rad u inozemstvo. 

U srpnju iduće godine na snagu stupa Direktiva EU-a po kojoj će se ubuduće u obiteljskoj medicini moći zapošljavati samo liječnici sa završenom specijalizacijom iz tog područja koja se stječe četverogodišnjom dodatnom edukacijom. U ovom trenutku od 2330 obiteljskih liječnika, njih oko 1100 ima završenu specijalizaciju.

Nedostatak liječnika donekle se nastoji kompenzirati zapošljavanjem na zamjenama mladih liječnika nakon fakulteta sa stečenom licencom za samostalni rad. Oni će i dalje, prema novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, moći raditi u ordinacijama obiteljske medicine, ali uz obvezni nadzor starijih kolega te neće moći postati nositelji ordinacije bez potrebne specijalizacije. 

"Liječnika nedostaje u svim dijelovima PZZ-a, mnogi već godinama nisu bili na godišnjem odmoru ili bolovanju. Sve veći problem postaje pronaći i medicinske sestre za rad ili zamjene zbog godišnjih odmora ili bolovanja", kazala je Hini predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Vikica Krolo.

Nedostatak zdravstvenog kadra osjeća se i u velikim gradovima kao što su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, ali je ipak najteže u slabije naseljenim krajevima Slavonije, Like, dalmatinskog zaleđa i na otocima. Detalje pročitajte ovdje.