Pad povjerenja u euro bilježi se u ovom istraživanju u posljednje tri godine, odnosno od studenog 2015. kada je euro podupiralo 56 posto ispitanika, piše Večernji.hr.

Istodobno, skeptični smo i prema Europskoj uniji što se vidi po podatku da manje od polovice stanovništva vjeruje u EU. Eurobarometar pokazuje, naime, podršku od 48 posto građana. Na prvi pogled čini se da smo euroskeptici, ali drugi rezultati pokazuju suprotno. Naime, čak 66 posto ispitanika u istom istraživanju smatra se europejcima, gospodarstvo EU ocjenjuje izvrsnim ocjenama, a u potencijal domaće ekonomije ne vjeruje. Nameće se tako zaključak da naši građani nisu zadovoljni našom pozicijom u Europskoj uniji ni kako smo iskoristili ulazak u skupinu razvijenih zemalja pa stoga ne vjeruju ni da će nam supstitucija kune eurom donijeti rast standarda i bolje ekonomske prilike.

U tom ozračju Hrvatska priprema pokretanje postupka adopcije eura pa bi prema postojećem planu u svibnju iz Hrvatske trebao biti poslan i formalni zahtjev u obliku pisma namjere Europskoj središnjoj banci kojim pokrećemo proceduru. Za početak na temelju makroekonomskih podataka i aktivnosti vladajućih kandidirat ćemo se za ulazak u tečajni mehanizam u kojem ćemo provesti dvije godine. Tijekom tog razdoblja tečaj kune i eura mora biti fiksan, inflacija ne smije bitno oscilirati, a da bismo zadovoljili uvjete za uvođenje eura, ne smije biti ni bitnih potresa u ekonomiji. Ako se zadovolje svi standardi, u svibnju 2021. mogli bismo dobiti zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, što znači da bi najranije prvog dana 2022. godine Hrvatska mogla dobiti euro. Eurozona, odnosno monetarna unija, jedan je od temeljnih ciljeva europske integracije, a Vlada ne treba potporu građana u obliku posebnog referenduma da bi uvela europsku valutu u domaći sustav, iako su mnoge države u EU odlučile provesti referendum i građanima prepustiti tu odluku, a neki su referendumi pokazali i da nema podrške među građanima.

Nije to iznenađenje s obzirom na to da su i velike ekonomije poput Italije nakon uvođenja eura pretrpjele pad standarda građana te osjetan rast cijena, ali stručnjaci iz Hrvatske narodne banke uvjeravaju da kod nas neće biti tako. Vlada i HNB od prošle godine, od kada je usvojena tzv. eurostrategija, u sklopu javne rasprave provodi kampanju podrške adopciji eura pa su HNB i HGK tijekom te kampanje razgovarali s poslodavcima i sindikatima te obišli 17 županija. Guverner HNB-a Boris Vujčić uvjerava da će cijene u godini uvođenja eura porasti minimalno 0,02 posto te da će se krediti konvertirati u eure po utvrđenom tečaju. Prednosti eura su i nestanak troškova vezanih za tečajne razlike te snižavanje rizika zemlje što automatski utječe na kamatne stope. Naime, upravo je taj rizik odgovor na pitanje zašto i u vremenima povijesno niskih kamata prosječan Hrvat na stambeni kredit plaća 60 posto veću kamatu nego Slovenac. 

Guverner Vujčić objašnjava da rezultati Eurobarometra nisu relevantni jer anketno pitanje glasi: jeste li za ili protiv: Europske ekonomske i monetarne unije s jednom valutom, eurom?

"Interna anketa HNB-a provedena u rujnu pokazuje da uvođenje eura podržava 58 posto ispitanih građana," kazao je guverner Vujčić.

Eurostrategija se bez obzira na sentiment građana provodi pa je vrlo izvjesno da ćemo uskoro ipak plaćati eurima, a ne kunama.